Oko 40 miliona godina prije nego su se pojavili dinosauri, ogromni predator je lutao praistorijskom Južnom Amerikom.
Bila je to era praistorijskog reptila Pampaphoneus biccai koji je nekada bio najveći i najokrutniji mesojed Južne Amerike, koji se hranio malim i srednjim životinjama.U novoj studiji profesorice Stephanie E. Pierce s Univerziteta Hardvard se navodi da je reptil bio kvrgava zvijer koja je zasigurno izazivala strah kod svih drugih bića.
Međunarodni tim paleontologa je naišao na izuzetno očuvane fosiline kosti stare 256 miliona godina u udaljenom području So Gabriel u južnom dijelu Brazila.
Pronađeni ostaci uključuju netaknutu lobanju i ostatke kostiju rebara i ruku. Fosili su otkriveni u stijenama koje datiraju iz srednjepermske ere.
"Pronalazak nove lobanje Pampaphoneusa nakon toliko dugo vremena bilo je izuzetno važno za povećanje našeg znanja o životinji, koju je prije bilo teško razlikovati od njenih ruskih rođaka", rekao je Mateus A. Costa Santos, vodeći autor s Federalnog univerziteta Pampa.
Loza ove vrste se može pratiti do ranog terapsidnog klasa poznatog kao dinocefali, riječ koja na grčkom jeziku znači "užasna glava". Njihova prepoznatljiva osobina bile su masivne kosti lobanje po kojima su i dobili ime.
Osim ovog opisanog primjerka, istraživači su prikupili i fosilne ostatke nekih dodatnih vrsta s iste izolovanih lokacija Pampa. Ovi ostaci mogu pripadati životinjama koje je Pampaphoneus vjerovatno lovio prije svoje smrti. Među tim ostacima su i ostaci malog dicinodonta Rastodona i velikog vodozemca pod nazivom Konzhukovia.
Raznolika skupina dinocefala postojala je neposredno prije jednog od najvećih događaja masovnog izumiranja na Zemlji, koji je izbrisao čak 86 odsto svih životinjskih vrsta.
"Njegovo otkriće je ključno za pružanje uvida u strukturu zajednice kopnenih ekosistema neposredno prije najvećeg masovnog izumiranja svih vremena. Spektakularno otkriće prikazuju globalnu važnost brazilskih fosilnih zapisa", dodaje Pierce.
Prije izumiranja, dinocefali su činili jednu od najrazličitijih skupina velikih kopnenih stvorenja tokom svoje ere, neki su bili mesojedi, a drugi biljojedi.
Iako su široko rasprostranjeni u Južnoj Africi i Rusiji, dinocefali su rijetki u drugim dijelovima svijeta. U Brazilu je Pampaphoneus biccai jedina poznata vrsta.
Zanimljivo, ovo nije prvi slučaj da je lobanja Pampaphoneusa iskopana u Južnoj Americi. Ovo je zapravo otkriće druge lobanje, koja je najpotpunija. Lobanja od 40 cm je znatno veća od prethodno pronađene. Tim je analizirao zamršenu anatomiju lobanje ovog predatora zahvaljujući izvanrednoj očuvanosti fosila.
Pampaphoneus je igrao istu ekološku ulogu kao i moderne velike mačke. Bio je to najveći kopneni grabežljivac kojeg znamo iz perma u Južnoj Americi. Imao je velike i oštre zube za hvatanje plijena, a čeljust mu je bila dovoljno jaka da može žvakati kosti, baš kao moderne hijene.
Neki dokazi upućuju da su postojali čak i veći pripadnici ove vrste, no trebaju biti naučno ispitani kako bi se identifikovan kao Pampaphoneus.
Naučnici smatraju priča o vrsti Pampaphoneus biccai naglašava neiskorišteni potencijal regije Pampa kao dragocjenog izvora praistorijskog svijeta.
(Klix)
.webp)
