Jedna od nepoštenih, ali vrlo učestalih praksi na tržištu polovnih automobila je vraćanje kilometraže, što dovodi do finansijskih gubitaka i za prevarene kupce i za državu.
Firma za obradu podataka o automobilima "karVertikal" sprovela je istraživanje u 22 države u Еvropi i SAD kako bi se vidjelo kako lokalne vlasti tretiraju prevare s kilometražom i kakvi se zakoni sprovode.
Prakse prema prevarama s brojačem kilometara značajno se razlikuju u zavisnosti od države: od nepostojanja ikakvih kazni do najveće kazne od 300.000 evra u Francuskoj, ali i do zatvorskih kazni u Hrvatskoj.
Hrvatski zakon vraćanju kilometraže tretira kao krivično djelo prevare. Počinioci mogu dobiti kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je za ostvarivanje značajnih prihoda od vraćanja kilometraže moguće dobiti kaznu od jedne do osam godina zatvora, što je i najveća moguća zatvorska kazna u svim ispitanim državama.
U Srbiji takođe ne postoji poseban zakon koji se direktno odnosi na vraćanje kilometraže. Međutim, Krivični zakon uključuje krivično djelo prevare koje se jasno odnosi na ovu vrstu djela. Ako neko uspije prevariti kupca oko vrijednosti vozila, smatraju se krivim i biće kažnjeni, bilo novčanim kaznama ili mogućim kaznama zatvora.
U zatvoru se može završiti i u Mađarskoj, gdje prevarantima prijeti kazna zatvora do jedne godine.
Maksimalne kazne niko ne dobije
Brojke kažu da je 3,5 % automobila provjerenih na "karVertikalu" u Hrvatskoj imalo vraćenu kilometražu. U Srbiji je taj procenat 5,3 %, a u Mađarskoj 6,1 %.
"Izuzetno je važno stvoriti dobru zakonodavnu praksu. Pravni organi vjerovatno će smanjiti stopu prevara u slučaju uspješnog presedana, što je od ključnog značaja za tržište polovnih automobila. Dobar presedan upravo je ono što svakoj državi treba kada se radi o ovakvim problemima s transparentnošću tržišta rabljenih automobila", kaže Matas Buzelis, rukovodilac komunikacija i stručnjak za automobile u "karVertikalu".
U većini ispitanih zemalja primjenjuju se novčane, pa čak i zatvorske kazne za prevare s kilometražom, ali ne shvataju sve države ovaj zločin ozbiljno. U Poljskoj, prevaranti mogu dobiti kaznu zatvora do pet godina, u Češkoj, Litvaniji i Francuskoj dvije godine, Španiji 3,5 godine, Italiji tri godine, a u Njemačkoj jednu godinu.
Međutim, to su maksimalne kazne koje obično niko ne dobije jer se češće primjenjuju novčane kazne. Pooštravanje zakona neće isključivo dovesti do manje slučajeva prevare jer je vraćanje kilometraže i regionalni problem: vraćanje kilometraže češće je u istočnoj nego u zapadnoj Еvropi zbog nižih prihoda i velikog broja uvezenih automobila.
Na primjer, u Letoniji su kazne za povećanje ili smanjenje kilometraže na brojaču kilometara samo 100 evra za fizičke osobe i 1.000 evra za pravne osobe, a ta je zemlja i "kontinentalni prvak" u vraćanju kilometraže.
U toj zemlji čak 12,9 % svih automobila provjerenih na "karVertikalu" imalo je namještenu kilometražu, a čini se da od 2020. godine niti jedna osoba zbog toga nije bila procesuirana.
