Istraživanje DNK hobotnice otkrilo je da se antarktički ledeni pokrov vjerovatno urušio prije 120.000 godina kad su temperature bile slične današnjim, rekli su naučnici.
Australijski i novozelandski naučnici uporedili su genetske profile Tirkietove hobotnice pronađene u Vedelovom, Amundsenovom i Rosovom moru u Južnom okeanu na Antarktiku i otkrili genetsku povezanost koja datira iz posljednjeg interglacijala, koje je karakterisala toplija klima nego danas, s višim globalnim nivoom mora i manjim ledenim pločama.
Ovo otkriće pomaže u odgovoru na pitanje je li se ledena ploča Zapadnog Antarktika (VAIS) urušila tokom tog perioda, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Sajens" u četvrtak.
"Ova genetska povezanost bi bila moguća samo ako bi se potpuni kolaps VAIS-a dogodio tokom posljednjeg interglacijalnog perioda otvarajući morske puteve koji povezuju današnja mora - Vedelovo, Amundsenovo i Rosovo", saopštila je glavni autor Jan Strugnel s australijskog Univerziteta Džejms Kuk.
"To bi hobotnici omogućilo putovanje preko otvorenih tjesnaca i razmjenu genetskog materijala, što možemo vidjeti u DNK današnjih populacija", rekla je postdoktorski istraživač Sali Lej.
Strugnel je rekla da je posljednji interglacijalni period bio kada su "globalne prosječne temperature bile 0.5 do 1.5 stepeni Celzijusa veće od predindustrijskih nivoa, a globalni nivo mora bio je pet do 10 metara viša nego danas".
"Ono što VAIS čini važnim je to što Antarktik trenutno najviše pridonosi globalnom porastu nivoa mora. Potpuni kolaps mogao bi podići globalni nivo mora za oko tri do pet metara", rekla je.
"Razumijevanje načina na koji je VAIS bio konfigurisan u nedavnoj prošlosti, kad su globalne temperature bile slične današnjim, pomoći će nam da poboljšamo buduće globalne projekcije rasta nivoa mora", dodala je Strugnel, prenosi "Indeks".
