Služba ЕU za praćenje klimatskih promjena Kopernikus početkom aprila je objavila da je ovogodišnji mart bio najtopliji u istoriji mjerenja.
Zapravo, svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u poređenju s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mesečnog biltena Kopernikusa.
Zajednički izvještaj koje su objavili Kopernikus i Svjetska meteorološka organizacija (SMO) pokazuje nove zabrinjavajuće podatke.
Naime, Еvropljani pate od nesnosne vrućine tokom dana, a noću su pod stresom zbog neprijatne toplote. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Еvropi u dvije decenije, pokazao je izvještaj ove dvije organizacije.
"Cijena klimatskih mjera može izgledati visoko, ali cijena neaktivnosti je mnogo veća“, kaže glavna sekretarka SMO Selest Saulo.
Rekordi padaju svakog mjeseca
Izvještaj je pokazao da su temperature u cijeloj Еvropi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tokom 2023. godine, pri čemu je septembar bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi "Gardijan".
Vruće i suvo vrijeme izazvalo je velike požare koji su pustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španije i Italije.
Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u ЕU, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvještaju.
Obilna kiša takođe je dovela do smrtonosnih poplava. Еvropa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednje tri decenije, a trećina njene riječne mreže prešla je "visoki“ prag poplava.
“Еvropa je 2023. bila svjedok najvećeg požara ikad zabilježenog, jedne od najvlažnijih godina, jakih morskih toplotnih talasa i široko rasprostranjenih razornih poplava“, rekao je Karlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Kopernikus.
Smrtni slučajevi uzrokovani toplotom
Izvještaj nije dao podatke o broju umrlih zbog vrućine 2023, ali su naučnici utvrdili da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrtnih slučajeva.
"Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom u 2023. je vjerovatno bio veći“, rekla je Friderike Oto, klimatolog sa Imperijal koledža u Londonu, koja nije bila uključena u izvještaj.
"Za mnoge od ovih smrti, dodatna toplota uzrokovana emisijom fosilnih goriva bila bi razlika između života i smrti", dodala je.
Izvještaj dolazi dvije nedjelje nakon što je Еvropski sud za ljudska prava presudio da je slaba klimatska politika Švajcarske prekršila ljudska prava grupe starijih žena, za koje je veća vjerovatnoća da će umrijeti od toplotnih talasa, napominje "Gardijan".
Ova presuda ostavlja sve evropske vlade ranjivim na sudske slučajeve koji ih tjeraju da donesu politiku koja sprečava da se planeta zagrije za 1,5 stepen Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa do kraja vijeka.
Ana Rakel Nunes, docent za zdravlje i životnu sredinu na Univerzitetu u Vorviku, koja nije bila uključena u izvještaj, rekla je da je hitna akcija za zaštitu zdravlja i njegovo uključivanje u klimatsku politiku "imperativ“.
"Sve manje biće uskraćivanje budućim generacijama zaštite i predviđanja koje zaslužuju“, rekla je ona.
Osim što su istakli ekstremne klimatske štete, naučnici su ukazali i na rekordnu količinu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. U 2023. godini, 43% električne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora, u odnosu na 36% u prethodnoj godini.
"Ako ljudi nastave da sagorijevaju naftu, gas i ugalj, toplotni talasi će i dalje biti sve topliji, a ugroženi ljudi će nastaviti da umiru“, kaže Oto.
