Astronomi u teleskopu ATLAS u Čileu spazili su 27. decembra asteroid koji bi mogao da udari u Zemlju 2032. godine. Uprkos tome što su šanse za takav scenario izuzetno male, astrofizičari pomno prate njegovu putanju. Dok ne utvrde nesumnjivo da li će nas promašiti ili ne, evo nekoliko ključnih činjenica o asteroidu 2024 YR4.
Novootkrivena svemirska stijena ima samo 1,3 odsto šanse da pogodi Zemlju, ali se smatra značajnom prijetnjom po našu planetu. Iako zvuči kao scenario holivudskog filma, astronomi ističu da nema razloga za brigu.
Šta onda tačno znamo o 2024 YR4? I šta bi se desilo ako bi se, u najgorem scenariju, sudari sa Zemljom?
Meta u zvjezdanoj streljani
Dok Zemlja kruži oko Sunca, konstantno nailazi na prašinu i razna manja svemirska tijela, koja je preživljavaju prolazak kroz atmosferu, već u njoj bezbjedno sagore.
Najveći dio objekata na koje Zemlja nailazi je premali da bi izazvao bilo kakav problem, zbog čega su udari velikih objekata, koji predstavljaju opasnost po život, veoma rijetki.
Najpoznatiji se odigrao prije 66 miliona godina kada je džinovska svemirska stijena, najmanje 10 kilometara u prečniku, udarila u Zemlju i izazvala masovno izumiranje koji je zbrisalo tri četvrtine živih vrsta na planeti. Postoje teorije i da je još jedan asteroid udario u Zemlju u tom periodu.
Udari tako velikih objekata su izuzetno rijetki, a trenutne procjene su da asteroidi, poput „ubice dinosaurusa“, pogađaju našu planetu jednom u 50 miliona godina. Manji udari su nešto češći.
Posljednji udar na nivou koji je mogao da izazove veliku lokalizovanu štetu, odigrao se u slabo naseljenom području blizu rijeke Podkamena Tunguska, 30. juna 1908. godine. Kada su istraživači došli do lokacije eksplozije naišli su na spaljenu i nivelisanu šumu.
Kako su dalje istraživali pravac ka epicentru eksplozije su im otkrivala stabla koja su od udara sva pala na istu stranu.
Tunguska eksplozija sravnila je površinu od 2.200 kvadratnih kilometara. Srećom, u veoma zabačenom dijelu Sibira, pa se smatra da je odnijela samo tri ljudska života.
Procjene o frekvenciji ovako velikih udara prilično variraju – od 100 do 10.000 godina.
Najskoriji bliski susret sa objektom iz svemira koji je izazvao veću pažnju odigrao se 15. februara 2013. godine kada je mali asteroid (najvjerovatnije oko 18 metara u prečniku) detonirao blizu ruskog grada Čeljabinska.
Еksplozija, na oko 30 kilometara visine, generisala je snažan vazdušni udar i izuzetno blještavilo. Došlo je do oštećenja zgrada, lomljenja prozora i skoro 1.500 ljudi je povrijeđeno, ali niko ozbiljno.
Iako nije bilo trajnije štete, događaj u Čeljabinsku poslužio je kao dobar podsjetnik da je Zemlja jedna od meta u ovom delu Sunčevog sistema i da to sigurno nije poslednji put da se tako nešto desi. Pitanje je samo kada.
I to nas dovodi do asteroida 2024 YR4.
Mala šansa, ali vrijedna pažnje
Više od mjesec dana astrofizičari pomno prate 2024 YR4 od kada je prošao relativno blizu Zemlje, a sada se povlači u dublji dio Sunčevog sistema. Do aprila, nestaće iz vidokruga čak i najjačih teleskopa na našoj planeti.
Dosadašnja posmatranja omogućila su da se procijeni njegova dalja putanja u budućnosti dok dovrši svoju orbitu oko Sunca. Rezultat tih proračuna jeste da će 22. decembra proći veoma blizu našoj planeti, pa čak se možda i sudariti sa njom.
Trenutno, najbolji naučni modeli kretanja asteroida imaju varijaciju od oko 100.000 kilometara o poziciji na kojoj će biti u vrijeme kada je najbliži Zemlji.
Računica je da postoje 1,3 odsto, odnosno 1 u 77, šanse da će asteroid udariti u Zemlju.
Kada ćemo znati zasigurno
Sa svakim novim posmatranjem 2024 YR4, znanje astronoma o njegovoj orbiti se delimično popravlja zbog čega će se verovatnoća tokom vremena mijenjati. Astronomi će biti u stanju da ga prate još nekoliko mjeseci, pa se nadaju da će u tom roku imati i precizniji proračun i procjenu šta će se desiti 20 decembra 2032. godine.
Fakultet nema ali firmu vrijednu milijarde ima: Vlasnik kompanije koja pravi rakete ne želi u svemir
Međutim, najvjerovatnije ni tada neće moći zasigurno da smo van opasnost.
Srećom, ponovo će proći pored Zemlje u decembru 2028. godine, na oko osam miliona kilometara udaljenosti. Astronomi će tada biti spremni da obave brojne observacije i analize, koje će pomoći u razumijevanju veličine, oblika i potencijalne putanje 2024 YR4.
Na kraju tog prolaska, znaće se zasigurno da li će biti sudara 2032. godine. Isto tako važno, ukoliko bude sudara, najvjerovatnije će se znati i lokacija na Zemlji gdje će pasti – u krugu od par desetina kilometara.
Koliko će potencijalni udar biti velik?
Trenutno, ne zna se tačna veličina 2024 YR4. Čak i kroz najveće teleskope na Zemlji, on je samo sićušna tačka na nebu. Zbog toga astronomi moraju da procjenjuju veličinu na osnovu njegove blještavosti.
Na osnovu koliko svjetla odbija, trenutne procjene su da je između 40 i 100 metara prečnika.
Šta to znači za potencijalni udar? Veličina nije jedini faktor. Zavisiće i od toga koji je sastav asteroida.
Najverovatnije se radi o hrpi svemirskog krša, a ako je to slučaj onda će udar biti vrlo sličan Tunguskoj eksploziji.
Asteroid bi se raspao i eksplodirao u atmosferi, a naknadni udar bi pogodio površinu. Tunguska eksplozija je bila „ubica gradova“, nivelišući šumu površine jednog velikog grada.
Manje vjerovatan scenario jeste da je asteroid od metala. Na osnovu njegove orbite oko Sunca, ovo se čini manje vjerovatnim, ali se ne može isključiti.
U tom slučaju, asteroid bi se probio kroz atmosferu i udario u površinu Zemlje. Ukoliko bi udario u tlo, iskopao bi džinovski krater, oko kilometar prečnika i nekoliko stotina metara dubine – nešto slično Meteorskom krateru u Arizoni.
Opet, lokalizovana šteta bi bila ogromna, ali udar ne bi imao šire posljedice po Zemlju.
(RTS)
