Prva nedjelja poslije Vaskrsa, u pravoslavnom kalendaru poznata kao Svijetla nedjelja ili Svijetla sedmica, ima poseban značaj i karakteristična je po nekim specifičnim pravilima i običajima. Jedna od dilema na koju mnogi ne znaju odgovor odnosi se na post – da li bi ove sedmice u srijedu i petak trebalo postiti ili ne?
Svijetla nedjelja, koja traje od Vaskršnjeg ponedjeljka do prve nedjelje poslije Vaskrsa, simbolizuje radost vaskrsenja Isusa Hrista. Zbog posebne radosti i važnosti ove sedmice, Srpska pravoslavna crkva uvela je promjene u uobičajenom ritmu posta. Naime, ove nedjelje vjernici ne poste ni u srijedu, ni u petak, kao što je to slučaj najvećim dijelom godine.
Pravoslavni hrišćani, koji tradicionalno poste svake srijede i petka, u Svijetloj nedjelji su oslobođeni uzdržavanja od mrsne hrane, kako bi u potpunosti uživali u radosti vaskrsenja. Ovo pravilo naglašava svečani karakter nedjelje i poziva na slavljenje, zajedništvo i duhovno uživanje.
Simbolika prekida posta tokom Svijetle nedjelje
Prekid posta srijedom i petkom u Svijetloj nedjelji ima dublju simboliku. To ukazuje na Hristovo vaskrsenje kao pobjedu nad smrću i oslobađanje od grijeha.
Kako je Vaskrs najveći hrišćanski praznik, a sveti oci su ga zvali i "praznikom nad praznicima", Svijetla nedjelja pruža vjernicima priliku da u apsolutnoj slobodi i uz bogatu trpezu proslave vasrksnuće Isusa Hrista.
Ukidanje posta srijedom i petkom u ovoj nedjelji naglašava radost i duhovnu obnovu koju donosi Vaskrs. Vjernici koriste ovu nedjelju za intenzivno prisustvovanje liturgijama, zajedništvo sa porodicom i prijateljima, kao i učestvovanje u svečanostima koje slave Hristovu pobjedu nad smrću. Izostanak posta označava slobodu i radost koje je donijelo Hristovo vaskrsenje.
U nekim krajevima Srbije ova sedmica naziva se još i takozvanom trapavom sedmicom, odnosno nedjeljom kad vjernici mogu da jedu meso, mlijeko i mliječne proizvode, kao i jaja i proizvode od jaja.
Trapava sedmica, tj. sedmica u kojoj vjernici ne poste ne "pada" samo poslije Vaskrsa, već i poslije Božića (7. januara, pa sve do 18. januara), poslije Nedjelje iza mitara i fariseja (ove godine od 9. do 15. februara) i praznika Duhovi, odnosno Trojice (ove godine od 8. do 14. juna).
