Usred vrelih ljetnjih dana, gradski bazeni su preplavljeni posjetiocima koji traže osvježenje.
Međutim, duže izlaganje suncu može dovesti do sunčanice, a nesavjesno ponašanje na bazenu može se umjesto uživanja završiti katastrofalno, ali uz savjete ljekara i brzom reakcijom spasilačkih službi ljudi su na beogradskim bazenima bezbjedni.
Kako biti bezbjedan na bazenu
Sa rekordnim brojem posjetilaca zbog visokih temperatura sve službe zadužene za bezbjednost na bazenima su na oprezu, radi se punim kapacitetom, a mr. sci Lazar Vrga, klinički specijalista anestezije i reanimacije savjetuje građane da izbjegavaju sunce u najtoplijem dijelu dana i koriste zaštitne kreme, kačkete i šešire.
"Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice. Prvi simptomi koji se javljaju su jaka glavobolja, povišena tjelesna temperatura, vrtoglavica, pospanost, povraćanje… Takvu osobu trebalo bi smjestiti u hladovinu, postepeno hladiti glavu i hidrirati. Zbog velikih gužvi na gradskim bazenima sve službe rade punim kapacitetima, ljekarska služba, spasioci i služba obezbjeđenja. Zbog velikih vrućina građanima savjetujemo da ne budu po najvećem suncu na bazenu i da obavezno koriste faktore za zaštitu kože, kao i kačkete i šešire kako bi se zaštitili od sunca“, kaže doktor Vrga.
On napominje da veliki problem predstavlja jedna grupa ljudi na bazenu, koja svojim ponašanjem ugrožava ostale.
"Akcenat bi trebalo staviti na mlade koji skaču u bazen. Osim sto smetaju ostalim kupačima, prilikom skoka u bazen mogu da zadobiju ozbiljne povrede, ponekad sa fatalnim ishodom. Raditi na bazenu kao član medicinskog tima zahtijeva veliko iskustvo iz oblasti urgentne medicine i ortopedije kako bi se moglo odreagovati profesionalno, ukazati prva pomoć i pomoći povrijeđenom u što kraćem vremenskom periodu“, napominje on.
Dr Vrga podsjeća da je neophodno da ambulante na bazenima butu adekvatno opremljene. Tako će biti osiguran i kvalitet, i brzina pružanja pomoći ljudima, kao i besprijekorna sanacija povrede.
"U ambulanti moramo imati defibrilator, ЕKG aparat, set za intubaciju, reanimaciju, zavojni materijal i set za hirurško zbrinjavanje rana, kao i medikamentoznu terapiju. Ambulanta mora posjedovati spinalnu dasku, okovratnike, udlage za imobilizaciju“, kaže Vrga.
Prema njegovim riječima, najčešće povrede su posjekotine, povrede koštano-zglobnog sistema usljed pada i sunčanice, a građanima savjetuje da ne konzumiraju alkohol na velikim vrućinama, da u vodu ulaze neposredno poslije obroka, kao i da u vodu ulaze postepeno.
“Važno uočiti rizične grupe na bazenu”
Vrlo je bitno da ljekarska i spasilačka služba funkcionišu kao tim. Kod ozbiljnih povreda jedan čovjek ne može sam da sanira, pa je vrlo važno da u pomoć priteknu spasioci koji su obučeni za pružanje prve pomoći.
Zoran Ilić, glavni spasilac Spasilačke službe, kaže da je vrlo važno uočiti rizične grupe na bazenu kako bi bezbjednost ljudi bila besprijekorna.
"To su poluplivači ili neplivači koje bi trebalo uočiti i prebaciti u mali bazen. U velikom bazenu zabranjeno je korišćenje rekvizita kao što su lopta, mišići, gume i dušeci zbog prevencije utapanja. Posebno treba pratiti starije građane koji imaju kardiovaskularna oboljenja i druge hronične bolesti“, navodi Ilić, prenosi Blic.
