Obavljanje bilo kojeg zadatka na jeziku koji nam nije maternji može predstavljati izazov, čak i kada su u pitanju svakodnevne aktivnosti, kao što je naručivanje hrane ili čitanje jednostavnih rečenica.
Upravo zato možemo lako pomisliti da strani jezik ne može predstavljati nikakvu pomoć za preciznije sjećanje ili da čak veoma lako može dovesti do "lažnih sjećanja". Ipak, istraživanje pokazuje sasvim suptrono.
Naša sjećanja oblikuju prošlost, svijest o sebi, o stvarnosti i svijetu oko nas. Ipak, ona nisu uvijek tačna, jer mnogi faktori mogu uticati na njih, a među njima je i jezik. Jezik na kome razmišljamo kada pokušavamo da se sjetimo određenog događaja može biti veoma čest krivac za stvaranje "lažnih sjećanja".
U nedavnoj studiji koja je objavljena u žurnalu "Ekperimental sajkolodži: dženeral (Experimental Psychology: General)", dvije istraživačke grupe iz Univerziteta u Čikagu okupile su se da ispitaju odnos između jezika i pamćenja, kao i koje posebne uloge višejezičnost može imati u oblikovanju sjećanja. Istraživači su objasnili da su rezultati bili veoma interesantni, jer su bili sasvim suprotni od očekivanja.
U studiji je učestvovalo preko sto ljudi, kojima je mandarinski kineski bio maternji, a engleski bio strani jezik kojim komuniciraju. Studija je bila podijeljena u dve faze: u prvoj fazi, ponudili su im listu riječi koje imaju slična značenja. Među njima su bile "umor, pospanost, krevet" i slično, ali riječ "spavanje" nije bila uključena u listu. Kada im je rečeno da ponove riječi na maternjem jeziku, mnogi su sami ubacili "spavanje", jer su instinktivno napravili vezu. Kada su istu vježbu ponovili na engleskom, većina nije spomenula "spavanje".
U drugoj fazi se ispitivao uticaj naknadno dobijenih (netačnih) informacija na pamćenje. Ispitanici su gledali snimak bez zvuka, na kome je prikazana krađa i nakon toga su slušali audio-opise iste scene na kineskom, pa zatim na engleskom. Oba audio-snimka su sadržala nekoliko lažnih informacija. Stručnjaci su zaključili da je većina ljudi lakše primijetila lažne opise kada su slušali englesku verziju.
Istraživački tim pretpostavlja da se ovakvi rezultati mogu pripisati intenzivnijim radom mozga kada je u pitanju "dešifrovanje" stranog jezika. Svako ko se mučio sa učenjem novog jezika zna koliko je koncentracije potrebno da bi se izbjegle lingvističke greške. Tada se mnogo pažljivije razmišljanje o kontekstu.
"Kada koristimo drugi jezik, aktivira se ovaj način razmišljanja i ljudi su pažljiviji sa donošenjem odluka," rekao je prof. David Galo, koji vodi laboratoriju za istraživanje pamćenja u Čikagu. "Možda nisu ni svijesni da ovo rade."
Stručnjaci smatraju da studija potvrđuje da ljudi mnogo više obraćaju pažnju kada se pokušavaju sjetiti istinitih događaja na stranom jeziku, što može uticati na ulogu pamćenja i jezika u donošenju svakodnevnih, ali i ozbiljnijih životnih odluka. Isto tako, može nas navesti da bolje razmislimo kome možemo vjerovati, u zavisnosti od jezika koji koriste kada nam prenose informacije. Istraživači smatraju da su navedena saznanja samo početak analiziranja uloge jezika u pamćenju i da se u budućnosti mogu još intenzivnije proučavati.
Postoje brojne studije u kojima se ispitivao uticaj korišćenja stranih jezika na kognitivne sposobnosti. Pored poboljšanog pamćenja, dokazano je da ljudi koji govore više od jednog jezika mogu lakše kontrolisati svoja osjećanja, jer izražavanje na maternjem jeziku ne zahtijeva toliku količinu "premišljanja", piše RT.
