Banke u BiH godinama zarađuju znatno više na građanima i privredi Republike Srpske nego drugog entiteta. Govore to i zvanični podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Čak su i banke sa sjedištem u Federaciji povoljnije za građane Srpske nego banke sa sjedištem u Banjaluci. Pa tako za prvih pola godine, banke u Srpskoj su našim građanima i privredi plasirale kredite sa kamatom od prosječno 6,90 odsto, dok su banke iz drugog entiteta u Srpskoj plasirali kredite sa prosječnom kamatom od 4,34 odsto. A za građane Federacije još je povoljnije.
Prema podacima njihove Agencije za bankarstvo, prosječna kamata u drugom entitetu je tek 3,72 odsto. Građani kažu, što je previše - previše je.
"To je zbog toga što nemamo svoje domaće banke, pa ovi rade kako i šta hoće. To je zato što neko drugi tu odlučuje, a ne mi. Ja zato i nisam uzela kredit još od 1987. godine, kažu građani.
Čak i banke koje pod istim imenom posluju u cijeloj BiH drugačije naplaćuju svoje usluge Srpskoj i Federaciji. Tako na primjer, ukoliko u Unikredit banci želite recimo stambeni kredit na 15 godina, kamata u Srpskoj biće 4,94 odsto, dok će u Federaciji biti 4,26 odsto.
U prevodu, ako dobijete kredit od 120 hiljada maraka, rata u Srpskoj je 925 maraka, dok je u drugom entitetu 887. Sve ovo dijelom diktiraju pravila tržišta. Međutim, tržište BiH bi trebalo da je koliko-toliko ujednačeno.
"Odličan je primjer da imamo banke koje posluju i u Federaciji i u Republici Srpskoj, a koje imaju različite uslove kreditiranja. U ekonomiji je to uvijek ponuda i potražnja. 1/4 aktive otpada na Republike Srpske, a 3/4 na FBiH. Imaju više novca, veću konkurentnost", rekao je Bojan Lučić, ekonomista.
Kada već zarađuju toliko, očekivalo bi se da nešto i ulože u razvojne programe, međutim, banke u Srpskoj svoj profit najvećim dijelom šalju u centrale u inostranstvo, o čemu smo već pisali. I tu nije sve. Banke u Srpskoj sada praktično odmažu građanima i privredi, jer firmama koje su pod američkim sankcijama ne žele da otvore račune, a radnicima ne žele da isplaćuju plate. To samo može da dovede do još manje konkurentnosti i manje sredstava u opticaju.
"Suština postojanja banaka je pomoć privredi, a sa druge strane prikupljanje depozita iz kojih oni finansiraju poslovanje. ono što je neophodno Republici Srpskoj je porast depozita. Čim to imamo, imamo veću količinu novaca na raspolaganju, a time banke prave neku vrstu diverzifikacije i gledaju kome će taj novac da plasiraju i pod kojim uslovima", dodao je Lučić.
A po svemu sudeći, bankari u Srpskoj rade po američkim uslovima. Jer kako drugačije objasniti odluke da raskinete saradnju sa firmama koje zapošljavaju stotine ljudi, rade i van granica BiH i ugovaraju milionske poslove i tako pomažu ukupnu ekonomiju.
