Obrazloženja za nove sankcije SAD-a pojedincima i preduzećima iz Republike Srpske su sramna i bazirana na "rekla-kazala", uz dodatne prijetnje.
Američke sankcije uvedene su Milenku Čičiću, direktoru kompanije Kaldera, te Đorđu Đuriću. S druge strane, na OFAC-ovu crnu listu dospjele su kompanije: Infinity International Group, Infinity media, K-2 audio usluge Banjaluka, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010. d. o. o. i Una televizija.
U saopštenju koje je izdalo Ministarstvo trezora SAD-a optužbe i obrazloženje za uvođenje sankcija su na nivou rekla-kazala. Bez dokaza su optužili firme i pojedince da obezbjeđuju glavne prihode za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovu porodicu. Bez ikakvih dokaza, američka administracija optužila Igora i Milorada Dodika da su manipulisali nacrtom budžeta BiH kako bi ugovore za poslove dodjeljivali Prointeru.
Bez dokaza, Amerikanci su optužili Igora i Milorada Dodika da "nadgledaju" poslovanje brojnih kompanija. Ponovo bez dokaza, optužili su Igora Dodika da iza scene upravlja poslovnim operacijama. Stavljanje na crnu listu objašnjavaju spekulacijama poput izbora direktora za pojedine kompanije, finansiranje, ispunjavanje finansijskih obaveza i slično.
Medije koji su stavljeni na sankcije optužili su da su "djelovali ili navodno djelovali, direktno ili indirektno, za ili u ime" Dodika. Zaključak je jednostavan, medije koji ne odgovaraju na diktat ambasade iz Sarajeva treba ućutkati. Sve koji se protive narativu američke ambasade treba zabraniti i ugasiti.
Nove prijetnje
Pored zabrana koje se odnose na teritoriju SAD-a, stigle su i prijetnje bankarskom sektoru. "Finansijske institucije i druga lica koja obavljaju određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmet izvršne radnje. Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bilo kog određenog lica, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo kog takvog lica", napisali su u saopštenju.
Uz ranije iznesene prijetnje bankarskom sektoru da će i oni biti sankcionisani ukoliko nastave saradnju sa licima ili preduzećima sa američke crne liste, u pitanje se dovode brojna radna mjesta. Kompanije koje su uvrštene na američku crnu listu brojne stotine zaposlenih čija je egzistencija ugrožena ovim političkim potezom.
Jedni na crnu listu, drugi sa nje
Srpska demokratska stranka nalazi se na američkoj crnoj listi, a zbog sankcija im je ugašen bankovni račun. Zbog problema sa računom odbijena im je ovjera učešća na izborima, zbog čega su morali primjenjivati druge metode. Američki ambasador u BiH Majkl Marfi rekao je da SDS ima puno pravo da se žali na odluku, ali da ta stranka "nikada formalno nije tražila uklanjanje s liste sankcija te da je to njihova odgovornost, a ne SAD-a".
Marfi očigledno savjetuje pojedince kako da se riješe američkih sankcija, dok druge uvrštava na crnu listu. U obrazloženju sankcija, naročito je istaknuta politika Milorada Dodika koju Amerikanci ocjenjuju kao neprihvatljivu. Ako SDS savjetuju kako da se riješe sankcija, znači li to da je njihova politika prihvatljiva za SAD. Niko u Republici Srpskoj ne priželjkuje američke sankcije. Međutim, stanje je takvo da djelovanje američke administracije na ovaj način direktno pogoduje pojedincima i političkim strankama, dok pokušava uništiti medije.
