56 godina od razornog zemljotresa u Banjaluci

"Ne ponovilo se, tad smo prvi put bar ja lično i moja porodica pa i mnogi banjalučani čuli za riječ zemljotres i da to osjetimo, nešto tutnji, nešto se trese lomi puca, moj otac je skočio sa prvog sprata, skočio u neznanju nismo znali uopšte kako da se ponašamo, tako da je to došlo iznenada kako to obično i dolazi zemljotres iznenada. I dan danas kad malo zatutnji, neko prođe, kamion, mi stari osjetimo prepadnemo se, ne ponovilo se nikom i nigdje", rekao je Marinko Umićević, direktor tvornice obuće ''Bema''

Strah iz 1969. prenosio se generacijama. Danas, mladi o tome slušaju kroz priče i obilježavanja, a stariji se i dalje naježe kad se u daljini začuje tutnjava.

Da se u sličnim situacijama više nikada ne ponove slike haosa, grad Banja Luka je ušao u projekat uspostavljanja jedinstvenog operativno- komunikativnog centra 121.Sistem povezuje sve hitne službe i omogućava da građani prijave svaku vandrednu situaciju.

"Centar funkcioniše na način da zapravo predstavlja centar iz koga se upravlja kompletnom vandrednom situacijom u slučaju elementarne nepogode ili druge nesreće koordiniše se svim hitnim službama, izdaju se jasna upozorenja i jasni zadaci kako bi se posljedice spriječile što je više moguće", rekao je Gavrilo Kerkez, šef operativno-komunikativnog centra 121 grada Banja Luka.

Seizmolozi upozoravaju da je svijest o prevenciji još uvijek skromna. U Republici Srpskoj postoji ograničen broj stanica za praćenje potresa, a nedostatak savremenih instrumenata i sredstava za rad čini njihov posao još težim.

"Jako malo se ulaze u seizmološku službu ne smatra se bitnom do momenta dok se ne desi zemljotres koji će se desiti samo je pitanje vremena kad, a mi takav zemljotres očekujemo ako se desio 69 u Banjaluci na istom tom sistemu raste i Petrinja potpuno isti mehanizam sa forsokop koji je bio dan ranije i sa glavnim udarom koji se desio dan poslije", rekla je Snježana Cvijić Amulić, načelnik odjeljenja za opservatorsku seizmologiju hidrometeorološkog zavoda Srpske.

U temelje grada ugrađuju se novi standardi, ali i svijest da sigurnost ne zavisi samo od propisa, već od odgovornosti svakog inženjera.

"Snažni potresi nisu česti, jesu se dogodili skopski, banjalučki , crnogorski oni nisu česti onda tu trema naći kompromis u tom asizmičkom projektovanju odnosno konceptiranju i dizajniranju konstrukcija objekata da budu isprojektovani na takav način da bude rizik sveden u prihvatljive okvire", rekao je Mato Uljarević, profesor arhitektonsko- građevinsko- geodetskog fakulteta.

Sirene koje su odjeknule nisu samo znak prošlosti, već podsjetnik da je oprez dio odgovornosti, a sjećanje najbolji oblik zaštite.