Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Veliku srijedu koja jedan od najznačajnijih dana u Nedjelji stradanja pred Vaskrs, kada je jevrejska skupština Sinedrion osudila Isusa Hrista na smrt raspećem.
U Četvorojevanđelju je zapisano da je vijest o vaskrsenju Lazarevom "ozlobila prvosveštenike" koji su Isusa osudili kao lažnog proroka i lažnog spasitelja ljudskog roda.
Velika Srijeda je stoga i dan strogog posta za pravoslavne vjernike, a oni koji poštuju kanon Crkve poste u srijedu i petak tokom cijele godine, u dane izricanja presude i smrti Hristove.
Na Veliku srijedu Crkva se molitveno prisjeća žene grešnice koja je mirom pomazala Isusa Hrista u Vitiniji, u domu Simona gubavoga (Lk 7,36-50), a istovremeno se spominje i Judino izdajstvo, koje se zbilo nakon toga.
Bogosluženje ovog dana otkriva nam silu pokajanja i ljubavi, radi kojih se sila Božja kao ulje izobilno izliva na sve one koji se iskreno kaju.
U ličnosti pokajane žene bludnice vidimo primjer velike pokajne ljubavi.
Sva četiri evanđelista opisuju događaj kada je žena bludnica pomazala skupocjenim mirom Spasiteljeve noge, naglašavajući da ovo pomazanje predstavlja vid pripreme za Hristovo stradanje i pogrebenje.
Svakako da ovoj pokajanje žene bludnice nije bilo odjednom i nije se dogodilo slučajno, ona je prošla kroz unitrašnju pripremu i obasjna Spasiteljevom silom, omrznula svoja gnusna i grehovna djela i dok je Gospod večerao u domu Simona gubavoga ona se delatno pokajala za sva svoja učinjena sagrešenja koja su pomračivala njenu dušu.
Judina izdaja
Crkva uči da se na Veliku srijedu sjećamo Judinog bezumnog djela, ne zato što je takvo djelo dostojno sjećanja i pominjanja, već da bi nas podsjetilo na stradalni put Gospoda našeg Isusa Hrista i njegovo krajnje smirenje.
Iako je Juda vidio mnoga čuda i iscjeljenja koja je Isus činio, on ipak odlučuje, zaslepljen srebroljubljem, da za trideset srebrenika, jevrejskim starešinama, izda Hrista.
Fariseji i prvosveštenici koji su odlučili da Isusa Hrista na prevaru uhvate i ubiju, tražili su nekog iz najbliže Hristove okoline koji će ga izdati.
I zaista našao se takav, Juda Iskariotski, jedan od dvanaest apostola Hristovih. Juda se dogovorio sa farisejima da mu, za izdaju Hrista, plate trideset srebrnjaka. Prilika mu se ukazala poslije Tajne večere. Hristos je sa učenicima otišao na Maslinsku goru, gdje je u molitvi proveo čitavu noć. Juda je javio vojnicima gdje se nalazi i rekao im: "Koga ja celivam, onaj je, držite njega".
Kada je vidio da su se vojnici približili, odvojio se od ostalih, prišao Hristu, poželio mu dobro jutro i poljubio ga. A Hristos ga je upitao: "Judo, zar celivom izdaješ Sina Čovječjeg?".
Juda je kasnije shvatio šta je uradio. Vratio se u hram i bacio novac prvosveštenicima govoreći da je izdao krv nevinu. Potom se u očajanju objesio.
Njegovo ime je postalo i ostalo oznaka za izdajnika uopšte, a zadržao se u izrazu i "Judin poljubac", koji se i danas upotrebljava kada hoće da se kaže da je neki postupak: izdajnički, pritvoran, neiskren, odnosno izdajnički postupak pod velom prijateljstva.
Na Veliku srijedu prestaje se sa služenjem Pređeosvećene liturgije kao i sa čitanjem molitve Sv. Jefrema Sirina koju prate veliki pokloni.
Prema predanju, Isus je na Lazarevu subotu u Vitaniji digao iz mrtvih Lazara Četvorodnevnog, počinivši posljednje čudo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskresenje.
Isus Hristos je narednog dana, na Cvijeti, ušao u Jerusalim svečano i javno obznanivši svoju vjeru, svjestan stradanja koje mu predstoji.
U toku Stradalne nedjelje u pravoslavnim hramovima se obilježavaju i Veliki Četvrtak, uspomena na Posljednju ili Tajnu Večeru Isusa Hrista i njegovih učenika, a potom Veliki petak i Velika Subota, dani Hristovog raspeća i smrti.
Kruna praznovanja je Vaskrs, koji se ove godine obilježava 5. maja.
Pravoslavni Vaskrs se slavi uvijek poslije proljećne ravnodnevnice i to u prvu nedjelju punog mjeseca poslije jevrejske Pashe i ne zavisi od zvaničnih kalendara - Julijanskog ili Gregorijanskog, koji su prihvatile neke pravoslavne crkve.
Prema zvaničnim kalendarima određuju se "nepokretni" praznici, dok su "pokretni" praznici vezani za Vaskrs, čiji je datum uslovljen "prirodnim kalendarom".
