Antibiotici su spasili milione života, ali njihova pogrešna primjena dovela je do pojave antimikrobne rezistencije, kao jedne od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu. Na to nije imuna ni BiH, u kojoj se antibiotici uzimaju na svoju ruku, bez razmišljanja o posljedicama.
Otkriće antibiotika kroz istoriju je spasilo milione života, a samo u prošlom vijeku se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama produžilo s manje od 50 na 85 godina, dok se globalno životni vijek produžio za nekih 16 godina. Osim antibiotika, tome su doprinijela i otkrića vakcina te pitka voda.
Međutim, specijalista medicinske mikrobiologije s parazitologijom i šef Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Maja Ostojić, u razgovoru za Kliks kaže da smo danas sve više svjesni da gubimo antibiotike i to zbog njihove pretjerane upotrebe i zloupotrebe. Kako naglašava sagovornica, upravo iz tog razloga većina bakterija postaje otporna na antibiotike.
“Antimikrobna rezistencija je jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravstvu, sigurnosti hrane i razvoju, a predviđa se da će do 2050. godine broj umrlih od ovih infekcija biti veći nego broj umrlih od raka. Razlog ovome je pretjerana upotreba i zloupotreba antibiotika kako u humanoj, ali i u veterinarskoj medicini te u okolišu”, kaže Ostojić piše Kliks.
Nažalost, Bosna i Hercegovina nije izuzetak u kontekstu nepravilne primjene te zloupotrebe antibiotika.
.jpg)
“Kod nas se antibiotici propisuju više nego što je potrebno. Ljekari su često pod pritiskom pacijenata da im propišu antibiotik, kada on zaista nije potreban, a i sami ljekari ga propišu nekada u strahu da nešto ne propuste. Osim toga, kod nas je, u nekim sredinama, moguće i kupiti antibiotik u apoteci bez ljekarskog recepta”, ističe Ostojić.
Koliko god su nam antibiotici korisni i nezamjenjivi u liječenju bakterijskih infekcija, toliko su potpuno bespotrebni u tretiranju prehlade, gripa, kovida, ospica, vodenih ospica i drugih virusnih bolesti.
“Dakle, ukoliko imamo dokazanu bakterijsku infekciju te urađenu osjetljivost dotične bakterije na antibiotike, onda svakako treba upotrijebiti antibiotik. Sve ostalo je pogrešno i dovodi do stvaranja antimikrobne rezistencije”, upozorava sagovornica portala Kliks.
Upravo o antimikrobnoj rezistenciji u posljednje vrijeme se izuzetno mnogo govori, a riječ je o prirodnom procesu, kojim se bakterije prilagođavaju uslovima okoliša.
Postoji više mehanizama sticanja rezistencije bakterija na antibiotike, ali sve ih možemo svesti pod zajednički nazivnik da bakterije promijene svoju strukturu i antibiotici više ne djeluju na njih. Međutim, pogrešnom upotrebom antibiotika, ovaj prirodni proces se znatno ubrzava. Ljudi na različite načine pogrešno koriste antibiotike, ili ih koriste kada uopće nisu potrebni, ili se koriste prekratko vrijeme, u premaloj dozi… Svakako nije dobro koristiti ni premalo, a niti previše antibiotike”, kaže Ostojić.
Zavod za javno zdravstvo FBiH već nekoliko godina zaredom, organizuje dane obilježavanja svjesnosti o antibioticima, a u jednoj od njih je provedena anketa među slučajnim prolaznicima na ulicama Mostara. Anketom je obuhvaćeno 500 ispitanika, što je relevantan broj, a Ostojić navodi da su rezultati poražavajući.
“Naši ljudi su uzimali antibiotike za virusne bolesti (gripu i Covid), kupovali su ih u apotekama, posuđivali od komšija, ne bi uzeli propisanu dozu, nego bi ostavljali za drugi put… Uglavnom, zaključak svega je bio da moramo provoditi kontinuiranu edukaciju stanovništva o upotrebi i zloupotrebi antibiotika”, ističe Ostojić.
Antibiotsku rezistenciju bakterija, nažalost, nije moguće neutralisati, a jedino rješenje ovog problema je u otkrivanju novih izvora medikamenata.
“Moramo spomenuti da od osamdesetih godina prošloga stoljeća, niti jedan novi antibiotik nije otkriven, tako da je potrebno što više ulagati o nova istraživanja, sintetizirati neke nove antibiotike, jer bismo mogli dospjeti u postantibiotsko doba”, upozorava Ostojić.
Odjel za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, pored redovnih sanitarnih pregleda, već drugu godinu zaredom u svom laboratoriju vrši molekularnu dijagnostiku respiratornih infekcija u svrhu nadzora nad virusima gripe, SARS-CoV-2 i RSV.
Planovi su da u narednom periodu uvede screening na viruse koje prenose komarci (virus Zapadnog Nila) te molekularnu dijagnostiku bakterije Legionella pneumophila u vodenim sistemima.
Ovaj odjel veliku pažnju posvećuje i edukaciji stanovništva, posebno učenika i studenata, a trenutno je u fokusu biosigurnost. Kroz dvodnevnu radionicu, učenici od šestog do devetog razreda Šeste osnovne škole u Mostaru imali su priliku poslušati prezentaciju na temu antibiotika i mikrosvijeta uz praktičnu vježbu izrade osjetljivosti bakterija na antibiotike.
Od stručnjaka su mogli čuti i veoma korisne informacije o utjecaju mikroplastike na zdravlje te humanom papiloma virusu (HPV) i mogućnostima vakcinacije, koja je od iznimne važnosti u zaštiti od mogućeg karcinoma grlića maternice kod žena
