Moraju se ispoštovati međunarodne konvencije, prije svega ЕSPO, koje se odnose na skladištenje radioaktivnog otpada. Hrvatska je potpisnik tih konvencija. Moraju se ispoštovati međunarodni standardi o skladištenju, a po svim tim standardima odlaganje radioaktivnog otpada ne ide u blizini rijeke, na trusnom području i tik uz granicu sa susjednom zemljom, čak toliko blizu da je riječ o nekoliko stotina metara vazdušne linije.
Tu je i park prirode sa ove strane Une, silne peticije i protesti. Međutim, Hrvatska se maćehinski odnosi prema svemu tome i kao najlošiji komšija odnosi prema onima koji u Republici Srpskoj i BiH dižu glas protiv planova da se na Trgovskoj gori izgradi odlagalište.
Teritorija jeste njihova, ali postoje jasna pravila. Ne bi trebalo tu. Stručnjaci godinama na to upozoravaju. A upozoravaju i danas.
- Ovo je jedan odgovoran posao koji ide kontinuiran ide epohalno, ne treba očekivati epohalne podatke, ovo ili ono ali ćemo izučiti teren sa svih aspekata koji će biti dovoljni kasnije za pravne razgovore, politike i slično da bi se odustalo od gradnje skladišta nuklearnog otpada. To je suština i današnjeg sastanka dokle smo došli i šta ćemo da radimo. Mi nismo uspjeli sa Hrvatima da dogovorimo da zajedno radimo ta istraživanja, tako da su oni sami radili svoja istraživanja, a mi svoja da bi mogli da kažemo e to je to. Zašto to oni nisu prihvatili, mislim da bi bolje bilo da smo radili i jednu i drugu stranu. Ovako oni imaju jedne rezultate, ne znamo kakvi su. Zato mi provodimo detaljna istraživanja - rekao je Neđo Đurić, član Akademije nauka i član ekspertskog tima.
Sprečavanje izgradnje odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada je jedno od primarnih aktivnosti Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Zbog toga je i veliki značaj ovog okruglog stola, jer je ključna karika koja će objediniti svu argumentaciju zašto odlagalište tog tipa ne treba da bude na lokaciji Čerkezovac. Resorni ministar uvjerava da će se uraditi sve kako bi se to i dokazalo Hrvatima.
- Cilj je da pored terenskih istraživanja, geološka i sva ostala koja smo provodili, provodimo i dalje ćemo koji daju rezultate da Čerkezovac kao lokacija za takvu vrstu objekta ne ispunjava parametre upravo aktivniji angažman zajednice će ukazati na ostale prijetnje koje bi potencijalna izgradnja takvog objekta donijela sa sobom, bezbjednosne, sociološke, migracione i sve ostale. Zaključci sa ovog stola će doprinijeti i implicirati izradu određenih nekih naučnih radova i to će sve doprinijeti i uokviriti našu dokumentaciju i zašto to ne može da se sagradi na Čekezovcu - kaže Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
Izaći ćemo kao pobjednici. Hrvatska ili će odustati ili neće imati mogućnosti da napravi to što hoće.
I prvi rezultati istraživanja su ukazali na sve ovo o čemu se govori, naglašavaju iz Ministarstva.
- Konkretno na lokalitetu Donje Mlakve da je tu očigledna vodopropusnost određenih sedimenata. Ako bismo uzeli samo taj dio, bio bi dovoljan da se ta lokacija eliminiše kao takva - dodaje Vipotnik.
U ''Slučaj Trgovske Gore'' angažovani su stručni ljudi. Dokazaćemo, najblaže rečeno da to nije korektno, a onda ni izvodljivo na tim lokacijama, smatra Borislav Bojić, koordinator ekspertskog i pravnog tima za Trgovsku Goru.
Hrvati moraju dokazati da odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada ne može ugroziti životnu sredinu i stanovništvo, međutim mislim da nemaju materijala za to.
Еmir Dizdarević, predsjedavajući ekspertskog tima BiH za Trgovsku Goru, naglašava da opasnosti prijete u oblasti geologije, seizmologije, geofizike i mnogih drugih, ali najviše u oblasti bezbjednosti, odnosno načina pakovanja otpada.
Plan je da Hrvatska radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane ''Krško'' kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Čerkezova na Trgovskoj gori u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.
Kompletan tim iz Republike Srpske i BiH koji je zadužen za ovaj problem uradiće sve kako do toga ne bi došlo.
