Vaskrs je najveći praznik u istoriji ljudskog roda. Vaskrsenjem iz groba Hristos je krunisao sve ranije praznike, počev od Božića do Bogojavljenja, pa sve do Lazareve subote, Cvijeti i Velikog petka. I opet od Vaskrsa zavise veliki praznici: Vaznesenje i Duhovi.
Za Vaskrs su vezani lijepi običaji u našem narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik vezan je običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Farbanje i ukrašavanje jaja
Farbanje jaja na Vaskrs spade u najstarije i najzanimljivije hrišćanske običaje. Običaj je da se prvo jaje farba u crvenu boju. Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. Od davnina jaja se farbaju raznim bojama. Kod domaćica na selu sadržali su se običaji da se za farbanje koriste razne biljke, počev od lukovine, rujkovine, vočka, koprive i drugih biljaka.
Vrijedna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak! Jedan od najljepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorijenio, čak ni u gradovima. U dan kada se, inače, ništa drugo ne radi. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”.
Ovo su još neki narodni običaji koji se vežu za Vaskrs:
Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.
Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.
Djecu valja dotaći crvenim jajetom - da budu crvena i zdrava tokom godine.
Prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom.
Na Vaskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje; U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polijevaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. vijeku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Poslije ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo).
U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Vaskrs su obavezno paljene kod katolika.
Ako Vaskrs padne prije Đurđevdana nije se jelo jagnjeće meso.
Na dan Vaskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove.
Na drugi dan Vaskrsa, koji se zove Pobusani ponedjeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje (da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju Isusa Hrista). Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polijevaju vodom djevojke i mlade žene. Na ovaj ponedjeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. A daje se i vaskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cijele godine bila zdrava.
Na dan Vaskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.
.webp)
