Spavate dugo, a stalno ste umorni: Možda ste na pragu depresije?

06.11.2026 10:55

Komentari:

0
spavanje krevet san noć snovi noćne more
Foto: Pexels/Polina

Otprilike svaki četvrti slučaj depresije povezan je s poremećajima ciklusa spavanja i budnosti, pokazalo je novo istraživanje australijskih naučnika. Riječ je o takozvanom cirkadijalnom podtipu depresije, koji je povezan s unutrašnjim biološkim satom čovjeka.

Istraživači su analizirali podatke više od 10.000 pacijenata i utvrdili da je oko 25 odsto njih pokazivalo obrazac depresije povezan s biološkim satom. Mnogi od tih pacijenata kasno odlaze na spavanje, a sljedećeg dana osjećaju izražen umor, iako često spavaju duže nego inače.

Izraženiji simptomi i veći rizik od drugih bolesti

„Kod osoba s cirkadijalnom depresijom veća je vjerovatnoća da će se depresija pojaviti u ranijoj životnoj dobi i imati izraženije simptome“, navodi Univerzitet u Sidneju.

Među zabrinjavajućim pojavama ističu se manija i veća učestalost suicidalnih misli.

Istraživanje je pokazalo i da su te osobe sklonije razvoju kardiovaskularnih bolesti, te da češće pokazuju znakove neuroloških stanja poput poremećaja pažnje s hiperaktivnošću (ADHD).

Zbog tih nalaza naučnici smatraju da bi trebalo razmotriti nove načine liječenja ove grupe pacijenata.

„Depresija nije jedinstvena bolest i razumijevanje obilježja njenih različitih podtipova omogućava nam da ljudima ranije omogućimo pristup terapijama koje će za njih biti najefikasnije“, izjavila je Emilijana Tonini iz Centra za mozak i um Univerziteta u Sidneju.

Terapija svjetlom i melatonin mogli bi pomoći

Naučnici su u radu objavljenom u časopisu „British Journal of Psychiatry“ istakli da je depresija stanje koje se može manifestovati na različite načine, te da pacijenti različito reaguju na liječenje.

Rezultati ukazuju na mogućnost da lijekovi koji djeluju na serotoninski sistem, a koji se često propisuju osobama s depresijom, možda nisu najprikladniji za pacijente s cirkadijalnim podtipom bolesti.

„Budući da je cirkadijalna depresija povezana s unutrašnjim biološkim satom čovjeka, terapije usmjerene na regulaciju cirkadijalnog ritma, poput terapije svjetlom i melatoninom, mogle bi biti mnogo relevantnije“, izjavio je Džejkob Kruz, istraživač Centra za mozak i um Univerziteta u Sidneju.

(Indeks)

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

  • Najnovije

  • Najčitanije

Trenutno na programu