Elektronski potpis predstavlja tehnologiju čijom se primjenom u sistemima elektronskog poslovanja omogućava provjera autentičnosti potpisnika, date poruke ili dokumenta. Analogno svojeručnom potpisu u standardnom poslovanju, elektronski potpis se koristi u elektronskom. Elektronski potpis ima i dodatnu osobinu da štiti integritet elektronski potpisane poruke.

Postoje tri osnovne vrste elektronskih potpisa: skenirani ručni potpis (nema pravnu snagu), digitalni potpis, biometrijski potpis. Prednost elektronskog potpisa u odnosu na klasičan potpis se sastoji u tome što je elektronski potpis garancija i čuvar autentičnosti potpisa jer se tekst sa koji je on elektronski vezan ne može menjati.

"Elektronska komunikacija je prisutna u Poreskoj upravi, Upravi za indirektno oporezivanje, komercijalnim bankama i to već sve dobro funkcioniše. Ako to sve zaokružimo sa elektronskim potpisom, sa ovom novom filozofijom koju smo naučili u toku prošle godine, mislim da će to mnogo brže zaživjeti nego što smo mislili prije malo više od godinu dana", kazao je Pero Ćorić, direktor Privredne komore Republike Srpske gostujući u ATV-ovom "1 na 1".

Elektronski potpis za efikasniji rad

Elektronski potpis omogućava da se sve radi brže, efikasnije, manje je hodanja i gubljenja vremena. Jer, nije sve u novcu, već koliko ste vremena i energije utrošili da dođete do jednog dokumenta, naveo je Ćorić i dodao da i FBiH ima slične probleme vezano za uvođenje elektronskog potpisa kao i Republika Srpska.

On je ispričao i anegdotu o tome kako se jedan investitor iz Njemačke nije mogao načuditi kako u BiH ništa ne vrijedi ako se ne "udari" pečat.

Dinamika života i rada nameće uvođenje "elektronskog potpisa"

"Ljudi su u početku bili nepovjerljivi prema elektronskom potpisu, ali mislim da to sada ide u jednom dobrom pravcu i da će to veoma brzo zaživjeti, tim prije što su komunkiacione tehnologije su dostigle veliki bum, a i dinamika života i rada će to nametati", zaključuje Ćorić.