Danas je jedan od velikih praznika, takozvani ženski praznik, Mala Gospojina. U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne običaje, uglavnom posvećene rađanju.
Veoma je cijenjen kod Srba, a u većini mjesta održavaju se vašari i druge svečanosti, proslave i molitve.
Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenčanim na ovaj dan daruje posebnu blagoslov. Jesenje svadbe u Srbiji, od davnina, počinjale su od Male Gospojine.
U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimih usjeva. U to vrijeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izlegnuti u ove dane biće dobre nosilje.
Vjeruje se da ako na ovaj praznik bude vedro, bez oblaka i ako se vidi sunce tokom većeg dijela dana, vjeruje se da će jesen i zima biti blage.
