Žene koje su u proteklom ratu bile mučene, silovane i zarobljavane detaljno su analizirale svaki član nedavno usvojenog zakona o Zaštiti žrtava ratne torture RS. Zakon im je, kažu, ne samo dao prava, nego vratio i samopouzdanje.

"Prije svega u finansijskom jer nam je to cilj. Da svaka žena žrtva rata po kategoriji dobije svoje neko primanje, 99 od sto naših članica nema ni obrazovanje, ni primanje, ni bilo šta. To će im biti jedna mala odskočna daska. Sa druge strane imamo i druga prava i povlastice koje donosi zakon.. od besplatne pravne pomoći, besplatne participacije, pomoći kod legalizacije objekata. Znači čitav set prava", kaže Božica Živković-Rajlić, predsjednik Udruženje žrtava rata RS.

Ništa ne bi bilo moguće pez podrške Vlade Republike Srpske, kaže Rajilićeva. Danas su otvoreno, o svom položaju govorile i pred predstavnicima Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, boračkim i nevladinim organizacijama.

Mi sarađujemo sa udruženjem žena žrtava rata još od njihovog osnivanja i ta saradnja je kontinuirana. I negdje kroz čitavu tu saradnju smo i ostvarali pretpostavke kada se donese jedan ovakav zakon da žrtve mogu ostvarivati prava u smislu postojanja baza podataka i dokumentacija kojima centar raspolaže. Kako bi žrtve mogle ostvariti svoj status  i prava kako je to zakonom definisano", rekao je Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih RS.

"Ja i sada kažem da veliki broj žena vjerovatno još, ono što je preživio teško u ratu, torture, da o tome još nerado pričaju i da s eto i ne zna. Ali  evo raduje me činjenica i kao učesnika rata i sa ove pozicije ispred Saveza ratnih vojnih invalida da je konačno to došlo na mjesto na koje je trebalo doći prije 20 godina", kaže Dragan Vrhovac, predsjednik predsjedništva Saveza ratnih vojnih invalida RS.

Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, 1700 žena u proteklom ratu preživjelo je razne oblike tortura. Ubijeno je 2.682 žene, dok se za 316 još traga