Porez na prazne stanove je tema o kojoj se već neko vrijeme priča u Bosni i Hercegovini.
Prvi koji bi to mogao da uvede je Kanton Sarajevo (KS), čija je Vlada, potvrdio je za Forbs BiH premijer Nihad Uk, angažovala spoljne stručnjake zajedno s partnerima iz UNDP-a da se, kako je pojasnio, pozabave ovim pitanjem kako bi konačno ponudili zakonsko rješenje koje bi imalo višestruku korist za zajednicu.
Povećanje ponude
”Procijenili smo da je veliki broj nekretnina u KS prazan, da imamo balon cijena koje nisu realne i cilj nam je da uredimo tržište u tom segmentu, 'otkočimo' te nekretnine, malo im spustimo cijene, ali i motivišemo i angažujemo vlasnike stanova i poslovnih prostora da ih kroz najam stave u promet. Veći broj stanova i poslovnih prostora na tržištu doveo bi do pada cijena najma, a možda i podstakao građane KS-a i sve druge investitore da kupuju nekretnine u Sarajevu”, kaže Uk.
Ne postoje precizni podaci o tome koliko trenutno ima praznih nekretnina u BiH i njenom glavnom gradu. Ranija istraživanja su pokazala da takvih jedinica u zemlji ima oko 60.000, no danas je njihov broj sigurno veći.
”Mi danas nemamo centralizovani popis stanovništva, to rade opštine i svaka to radi po svojoj metodologiji. Bonitet ove vrste regulacije je i konačan popis stanova i poslovnih prostora na jednom mjestu. Prihodi od poreza su treća ili četvrta stvar koju želimo da postignemo ovim porezom”, kaže Uk i dodaje: ”Taj se porez neće primjenjivati na stambene nekretnine, nego na dodatne nekretnine gdje ljudi imaju tri, četiri, pet, deset stanova i poslovne prostore koji nisu u prometu”, kaže.
Poreski prihod bila bi namenska sredstva, navodi dalje, koja bi Vlada usmjerila direktno u stambenu izgradnju u KS za sve kategorije koje objektivno ne mogu da priušte nekretnine zbog ovakvih cijena. Kojom će se stopom oporezivati nekretnine nerezidenata još nije poznato.
”Nismo došli do te faze, trenutno smo fokusirani na utvrđivanje broja nekretnina, kako bismo znali koje su opasnosti i izazovi donošenja ovog zakona. Nakon toga će se utvrditi postotak poreza, kao i stavke koje se odnose na oslobađanje od oporezivanja, kao što su, primerice, kategorije prognanika i drugo”, kaže on.
Na pitanje šta će biti s praznim nekretninama u vlasništvu države Uk odgovara: ”Porez se neće odnositi na vlasnike vojne imovine, koja je trenutno predmet političkog i pravnog spora na nivou BiH. Ne možete nikoga oporezivati dok nemate konačnog vlasnika te nekretnine”, objašnjava Uk i dodaje kako se nada da će radna skupina do kraja leta završiti svoj dio posla i Vladi ponuditi detaljan okvir.
Podsticanje tržišta
Dijana Savala iz agencije za nekretnine Artemida iz Banjaluke kaže za Forbs BiH da je jako važno rješavati problem praznih stambenih jedinica u BiH na efikasan i održiv način.
”Uvođenjem poreza na neiskorišćene stambene zgrade trebalo bi da podstakne njihov najam ili prodaju, čime bi se smanjio broj praznih zgrada na tržištu, kao i pritisak na cijene nekretnina, stvorile stimulativne mjere za vlasnike nekretnina koji svoje nekretnine daju u najam, kao što su poreskne olakšice ili čak subvencije za stambene jedinice, smanjenje troškova njihovog održavanja i povećanje njihove tržišne vrijednosti i atraktivnosti, zatim regulisanje ulaganja u nekretnine, postavljanje ograničenja ili posebnih uslova za investitore kako bi se spriječile špekulativne kupovine i gradnja nekretnine bez stvarne potrebe na tržištu”, kaže Savala.
Dino Osmanbegović, finansijski ekspert, naglašava kako je u ovom trenutku neophodno znati koliko je neiskorišćenih stambenih jedinica u BiH, jer se priča o nečemu za što niko ne zna koliko je veliko.
”U Hrvatskoj su ovu procenu radili na bazi računa za električnu energiju, na osnovu kojih se mogla identifikovati nekretnina koja se koristi povremeno ili nikako. Ovo je poprilično kompleksna materija i ja ne bih u ovaj posao ušao olako dok ne vidim sve njene elemente”, kaže Osmanbegović.
