Direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić rekao je da je važno da u naučnoj zajednici nema spora o tome da je nad Srbima izvršen genocid na cjelokupnoj teritoriji Nezavisne Države Hrvatske (NDH), ali da sve treba da zabrinu brojni pokušaji falsifikovanja prošlosti.
Ristić je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, rekao Srni da u naučnoj zajednici u svijetu niko ne osporava genocid nad Srbima.
"Ne postoji presuda za genocid nad Srbima, kao što ne postoji presuda za Holokaust. Nikada nije donijeta nijedna. Ali genocid nad Srbima nije sporan. U naučnoj zajednici u svijetu niko ne osporava genocid nad Srbima“, istakao je Ristić.
On je dodao da to osporavaju pseudoistoričari u raznim zemljama, prije svega u regionu, pri čemu misli na Hrvatsku i dio BiH, kao i različiti publicisti, politikanti, ljudi sumnjivih motiva.
"To nije opravdano, ali je očekivano. Živimo u takvom vremenu. Ali, važno je da u naučnoj zajednici nema spora da je nad Srbima izvršen genocid na cjelokupnoj teritoriji NDH“, rekao je Ristić.
On je dodao da je genocid nad Srbima u NDH smislila i sprovela država.
"To nije učinila društvena grupa, niti politički entitet, nego država koja se zvala Nezavisna Država Hrvatska i koja je funkcionisala skoro u punom državnom kapacitetu“, ukazao je Ristić.
Kao načine za borbu protiv revizije istorije, Ristić vidi u onome što već radi Muzej žrtava genocida, a to je prikupljanje građe, jer je ona dokaz o zločinu, zatim prevođenje literature na strane jezike da bi strani stručnjaci i donosioci odluka mogli na svom jeziku ili makar na svjetskim jezicima da se upoznaju sa građom i istorijskim događajima.
Sa druge strane, on ističe i važnost prisustva u medijima, na društvenim mrežama, aktivne saradnje sa umjetnicima u različitim umjetničkim disciplinama, što Muzej žrtava genocida i radi.
"I ono što mi pokušavamo je da se umrežimo dodatno sa relevantnim institucijama u svijetu, kako bi istina o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu i istina o genocidu počinjenom nad Srbima u Drugom svjetskom ratu zaista bila doživljena kao jedan globalni fenomen“, naglasio je Ristić.
On je ocijenio da srpski narod kao društvo treba da po tom pitanju radi isto što i jevrejski narod, država Izrael i Memorijalni centar Jad Vašem, kao centralna institucija, i svi pripadnici jevrejskog naroda.
"Isto važi i za nas - država Srbija, Muzej žrtava genocida kao centralna institucija, i svaki pripadnik srpskog naroda bio direktni potomak žrtava genocida ili ne. Zato što smo svi u identitetskom smislu potomci naših stradalnika u Drugom svjetskom ratu, bez obzira na to da li smo i u biološkom smislu potomci“, istakao je Ristić.
U NDH su se desila tri genocida - nad Jevrejima, Srbima i Romima
Kada je riječ Međunarodnom danu sjećanja na žrtve Holokausta, Ristić ukazuje na brojne pokušaje falsifikovanja i krivotvorenja pojedinih segmenata prošlosti iz različitih motiva, političkih, ideoloških, vjerskih, identitetskih i drugih, što sve treba da zabrine.
"Način da se tome odupremo jeste znanje, upravo ovo što rade nacionalne ustanove kulture, odnosno širenje znanja kako bismo se naoružali znanjem i na taj način peredupredili takve tvrdnje, iskaze, zaključke koji su antinaučni i antičinjenični“, istakao je Ristić.
On je napomenuo da je Holokaust najbrutalniji oblik genocida ikada počinjen u ljudskoj vrsti, mada to ne znači da su drugi genocidi manje dramatični i manje strašni, ali je ovaj najorganizovaniji i najrasprostranjeniji, odnosno obuhvatio je čitav jedan kontinent.
"U tom kontekstu, kada govorimo o Holokaustu koji se odigrao tokom Drugog svjetskog rata, ne možemo a da ne govorio i o još dva genocida, a to su genocid počinjen nad pripadnicima srpskog naroda na teritoriji NDH i genocid nad Romima počinjen u to vrijeme širom Еvrope“, dodao je Ristić.
Dakle, kaže Ristić, na cijeloj teritoriji Еvrope, desila su se dva genocida - nad Jevrejima i nad Romima, a na teritoriji NDH desila su se tri genocida - nad Srbima, Jevrejima i Romima.
On je ukazao da je zato važno da se tim temama prilazi odgovorno, bez strasti, emocija, sa znanjem i odgovornošću prema žrtvama, istorijskoj istini, ali i prema budućim generacijama.
"Treba da im usadimo dovoljno znanja, dovoljno kritičke svijesti da bi prepoznale izazove svog vremena i na te izazove odgovorile na pravi način kako priliči obrazovanom i odgovornom pojedincu“, rekao je Ristić.
