Suočava li se Republika Srpska sa dubokom demografskom krizom?

"Razlog mog odlaska u Njemačku nije bio isključivo sa te neke finansijske strane ili pronalaska nekog novog posla, apsolutno ne , ja sam otišla isključivo zbog ljubavi, sa te druge strane moj muž je otišao zbog posla nekoliko godina ranije. Za žene je mnogo jednostavnije iz razloga što imaš puno radno vrijeme i polovično radno vrijeme, čak možeš i birati koliko sati hoće da radiš i u kom vremenskom periodu, jer stvarno je potražnja velika", rekla je Dragana Milojević.

Za sada im povratak i rodnu zemlju nije u planu. Nada, ipak postoji.

"Ja moram priznati da ipak svi mi mislimo da ćemo kad tad doći nazad svojim kućama, da li to bilo za godinu, pet, deset ili trideset, vjerujem da ćemo se nekada ipak svi vratiti u Republiku Srpsku", kaže Dragana Milojević.

Ima i onih koji su došli iz inostranstva u Republiku Srpsku, konkretno Trebinje. Mladen je sa svojom porodicom došao iz Kanade. Iako su njegova supruga i djeca druge boje kože južnjaci su ih dočekali raširenih ruku.

"Što smo oboje da kažem na istoj liniji s tim stvarima kultura, hrana, način obrazovanja, način prihvatanja djece", rekao je Mladen Škobo.

Dobro je što ima onih koji dolaze, ali znatno je veći broj onih koji odlaze. U posljednjih pet godina, nezvanični podaci pokazuju da je Republika Srpska izgubila više od 25.000 stanovnika, što pokazuje da nije riječ o privremenom padu, već o dugoročnom problemu.

„Zvanična statistika kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Republici Srpskoj uopšte ne bilježi obim spoljnih migracija, dakle mi ne znamo pouzdano na bazi naših izvornih podataka mi ne znamo koliko tačno odlaze“ , rekao je Aleksandar Čavić, demograf.

Podaci otkrivaju i duboke unutrašnje podjele. Odvija se masovno preseljavanje ljudi iz manjih mjesta u veće gradove i tako se nastaje sve veći jaz između nekoliko gradova koji rastu i većine opština koje se prazne.

„Ono što je tipično za društvo u tranziciji kakvo je bosanskohercegovačko jeste da ljudi odlaze, odnosno odlučuju se da odlaze iz nekih ekonomskih razloga, socijalnih razloga i iz razloga neke budućnosti“, rekao je Vladimir Vasić, sociolog.

Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet doprinose i smanjenju radno sposobnog stanovništva.

Sa svakim autobusom koji krene prema zapadu, prazni se još jedno selo, još jedan stan.