Rezerve litijuma koje Srbija ima u dolini Jadra ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović opisuje kao "dar od Boga“.
U razgovoru za RTS odgovarala je na pitanja da li rudarenje tog mineralnog resursa uzima neke druge darove: šume, poljoprivredno zemljište, vodu, vazduh?
"Imamo priliku, bogati smo, ležimo na milijardama, bukvalno od raznih strateških mineralnih sirovina i želimo da ih koristimo na najefikasniji mogući način u interesu, prije svega, naše industrije, proizvodnje, razvoja privrede. Da li neko ne želi da u zapadnoj Srbiji ljudi imaju mogućnost da zarađuju hiljadu, hiljadu i po evra? Kome to ide u prilog?", pita Đedović Handanović.
Ona je dodala da Srbija nije zemlja bogata samo litijumom.
"Prije svega isticala sam puno puta da mi jesmo zemlja koja je bogata mineralnim sirovinama, rudama, to se odnosi na litijum, borat, kobalt, nikl, zlato, srebro, ugalj, koji je takođe strateška sirovina. Mi treba te sirovine da eksploatišemo na najodrživiji mogući način. Jer to nam donosi, prije svega ekonomske koristi, i to povećava naš bruto domaći proizvod. To povećava naše plate, to na kraju krajeva povećava i penzije naših građana, jer naravno možemo da punimo budžet", kaže ona i dodaje:
"I to je tako i za energetski sektor, koji moramo da razvijemo, koji moramo da unapređujemo. Znači da moramo jednostavno da imamo u vidu koje su to prednosti i kako da se nosimo sa rizicima koje ti rudarski projekti nose sa sobom. A svaki rudarski projekat te rizike nosi, to je tačno, ali mi imamo izbora. Prije svega u davanju dozvola kada je rudarstvo u pitanju, mi sagledavamo i studije izvodljivosti i eksploatacije, sagledavamo glavne rudarske projekte".
Na pitanje je li moguće zeleno rudarenje kada je o litijumu riječ, ona odgovara:
"Jeste, mislim da je moguće da se, prije svega, tehnologija unapređuje. Ono što jeste zasigurno je da Srbija ima mogućnost da bude među tri zemlje u svijetu koja proizvodi kritičnu sirovinu za razvoj električnih automobila. Svi želimo zelenu tranziciju, svi želimo energetsku tranziciju, cijeli svijet se obavezao na zadnjem KOP-u u Ujedinjenim Arapskim Еmiratima, da povećava udio obnovljivih izvora energije do 2030. godine, sa određenim ciljevima koji su već procijenjeni kao skoro nerealni", kaže ministarka.
"Pokrenuli smo izmjenu Zakona o rudarstvu da bi što više zaštitili interese, prije svega, naše zemlje, naših građana. Ti zakoni su se mijenjali u zadnjih 20 godina na jedan ili na drugi način. Nekad su nas štitili više, nekad manje, ali zasigurno smo identifikovali gdje možemo da ga unaprijedimo i on će biti realizovan", dodaje ona.
A ukoliko bi došlo do rudarenja, da li bi profit otišao kompaniji ili zemlji? Upravo odgovor leži u pomenutim izmjenama zakona.
"Apsolutno neće. Zato smo pokrenuli izmjenu Zakona o rudarstvu, da bi što više zaštitili interes Republike Srbije, da bi mogli da dajemo i pod određenim koncesionima modelima, da ograničimo period eksplotacije, da tražimo veće učešće, strateško učešće države, da vidimo kako se dijele troškovi, kako se dijele prihodi. Znači, da jednostavno u bolju poziciju stavimo državu", govori ona i nastavlja:
"Mi to već radimo, zato što svako svakako mora da pregovara sa državom da bi uopšte i dobio bilo kakvu dozvolu. Tako da mi možemo da implementiramo već sada određene naše strateške ciljeve u tom domenu ali želimo da ih poboljšamo i da oni budu održiviji i zato ćemo ove godine i u narednom sazivu Skupštine, to će sigurno biti zadatak za narednu vladu, da se upravo pozabavi time ali prepoznali smo gdje su moguća poboljšanja",
