Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac smatra da državni organi Srbije treba da istraže sve navode o prijetnjama učesnicima međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane proteklog vikenda u Beogradu.
Komentarišući tvrdnje organizatora skupa o Jasenovcu da su određene osobe, koje su se predstavljale kao državna bezbjednost Srbije, telefonom zvale pojedine učesnike skupa i prijetile im da ne učestvuju na njemu, Štrbac je rekao da lično ne vjeruje da bi neko u Beogradu na taj način sprečavao održavanje takve konferencije, mada ništa ne može da isključi.
"Poznato je, sa druge strane, da su u Srbiju infiltrirani i da švrljaju razni špijuni koji rade za mnoge vlade i organizacije u svijetu, pa ima i ovih iz Hrvatske. Ne mogu da vjerujem da je došlo do neke ozbiljne prijetnje, ali ne mogu to ni da isključim", rekao je Štrbac Srni.
Navodeći da je i sam bio pozvan na međunarodnu konferenciju o Jasenovcu, ali da nije mogao da dođe zbog drugih obaveza, Štrbac je rekao da nadležni državni organi sve treba da istraže, a ako treba i da procesuiraju ljude koji su to radili.
Džon Bosnić, jedan od organizatora Međunarodne naučne konferencije posvećene Jasenovcu, saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Beogradu da su pojedine eksperte za genocid i Holokaust, koji su bili pozvani na skup, zvala neka lica i predstavljala se kao pripadnici Bezbednosno-informativne agencije Srbije.
"Neki pozvani gosti nisu došli, jer su dobijali pozive od nekih ljudi koji su se predstavljali kao pripadnici bezbjednosne agencije Srbije i prijetili im da će izgubiti posao i slično", rekao je Bosnić. On je naveo da je takve prijeteće pozive dobilo šest međunarodnih eksperata za Holokaust i genocid, te od državnih organa Srbije zatražio da to istraže.
Spisak srpske djece iz ustaških logora razjasniće mnoge dileme
Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac ocijenio je da je nedavno objavljeni originalni spisak Diane Budisavljević sa imenima i prezimenima 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora dragocjen istorijski dokument, koji će razjasniti mnoge dileme.
Štrbac je istakao da je najvažnije to što se u dokumentu, koji je u petak, 21. aprila, objelodanio direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić, nalaze ne samo osnovni podaci o toj djeci - nego i ko ih je preuzeo i u koje su porodice otišla, tako da postoji mogućnost da oni koji su još živi mogu da pronađu svoju braću i sestre iz tog vremena, sa kojima su izgubili kontakt.
"Dokument je veoma značajan sa istorijskog aspekta, posebno ako imamo na umu istorijsku reviziju u Hrvatskoj, prvenstveno kada je riječ o Jasenovcu. Međutim, mislim da su imena koja se ovdje pojavljuju već negdje zapisana", izjavio je Štrbac Srni.
On je naveo da je logoraš Dragoje Lukić, kozaračko dijete u vrijeme Drugog svjetskog rata, uložio mnogo truda da pronađe dvadesetak hiljada djece koja su bila u ustaškim logorima.
"Na kraju krajeva, i u Memorijalnom centru Jasenovac imate imena i prezimena 20.000 djece i podatke o tome ko su, šta su i odakle su. Naravno, istoričari će uporediti spiskove iz ovog dokumenta Diane Budisavljević sa onim postojećim. Vjerovatno je da su oni već popisani, ali je ovaj spisak mnogo širi i mnogo važniji", ocijenio je Štrbac.
Štrbac je podsjetio da se u Hrvatskoj, uglavnom, nije dovodilo u pitanje da su ta djeca bila u logorima, da ih je Diana Budisavljević preuzela i poslala mahom hrvatskim porodicama.
"Posebno je riječ o djeci čiji su roditelji ili pobijeni ili odvedeni dalje u logore po NJemačkoj. Hrvati od toga prave `humanitarnu akciju` i pripisju to tadašnjoj ustaškoj vlasti i državi, kao i mnogim, navodno, humanim ljudima u Hrvatskoj, koji su preuzeli brigu o toj djeci", rekao je Štrbac.
Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posjed originala spiska Diane Budisavljević sa imenima i svim podacima oko 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, za koji se mislilo da je izgubljen ili uništen, saopštio je prošle sedmice direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić.
Ristić je naveo da je spisak srpske djece nastao u "Zavodu za gluhonijemu djecu" u Zagrebu u okviru "akcije Diane Budisavljević" i prvi put je predstavljen javnosti.
Prema njegovim riječima, taj spisak sadrži imena i prezimena djece, njihovih roditelja, datum i naziv logora iz kojeg su spasena, kao i starosnu dob i identitet hrvatskih usvojilaca.
Ristić je naveo da je ovaj spisak djece nastao u drugoj polovini 1942. godine nakon Bitke na Kozari, te da je riječ o prvorazrednom istorijskom izvoru do sada nepoznatom javnosti za koji se smatralo da je nestao tokom Drugog svjetskog rata.
"Mi sada prvi put živoj deci, koja su sada ljudi u dubokoj starosti i koja još tragaju za svojim identitetom, kao i njihovim potomcima, možemo da ponudimo podatak koji je njihov stvarni identitet", rekao je Ristić.
