Britanski časopis "Еkonomist" smatra da bi borbe u Ukrajini mogle da se okončaju 2025. godine, kao i da će pritisak na Kijev da započne pregovore sa Ruskom Federacijom značajno porasti sljedeće godine usred nedoslednosti i problema Zapada u pružanju pomoći.
"Ukrajina će morati da prizna gubitak nekih teritorija", navodi se u publikaciji, gdje se takođe naglašava da će svaki sporazum o rješavanju sukoba vjerovatno uključivati zadržavanje novih regiona od strane Ruske Federacije.
U časopisu takođe iznose mišljenje da je malo vjerovatno da će Kijev ući u NATO sve dok je Donald Tramp na čelu SAD.
Rusija je pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin definisao je cilj SVO "zaštitom ljudi koji su bili izloženi zlostavljanju i genocidu od strane režima u Kijevu već osam godina".
Krim je postao ruski region nakon referenduma održanog u martu 2014. godine, na kojem je 96,77 odsto birača Krima i 95,6 odsto stanovnika Sevastopolja bilo za priključenje Rusiji.
Ukrajina i dalje smatra Krim svojom, ali privremeno okupiranom teritorijom.
Еvropska unija je više puta izjavljivala da ne priznaje pripajanje Krima i Sevastopolja Rusiji.
Rukovodstvo Ruske Federacije je više puta izjavljivalo da su stanovnici Krima demokratski, uz puno poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN, izglasali za ponovno ujedinjenje sa Rusijom.
Prema riječima Vladimira Putina, pitanje Krima je "trajno zatvoreno".
Referendumi o ulasku DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti u sastav Ruske Federacije održani su 23-27. septembra 2022. godine. Na osnovu rezultata obrade 100 odsto glasačkih listića u DPR, 99,23 posto birača glasalo je za priključenje Ruskoj Federaciji, u LNR 98,42 odsto, u Hersonskoj oblasti 87,05 posto, u Zaporoškoj oblasti 93,11odsto.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je 30. septembra u Kremlju govorio o rezultatima ovih referenduma, nakon čega je potpisao sporazume o prijemu novih regiona u sastav Rusije.
