Državni sekretar SAD Еntoni Blinken pozvao je Ukrajinu da nastavi svoje vojne napore protiv Rusije, umjesto da se upusti u mirovne pregovore 2022. godine, pišu američki mediji.
Kako prenosi "New York Times", krajem 2022. godine, predsjedavajući Združenog generalštaba Mark Mili savjetovao je Kijev da iskoristi svoje "uspjehe na ratištu kako bi započeo mirovne pregovore s Moskvom". Međutim, Blinken je insistirao da Ukrajina nastavi svoju vojnu kampanju, napisao je ovaj list.
"Više ratni strateg nego mirotvorac", američki diplomata često je argumentirao protiv "opreznijih zvaničnika Pentagona", lobirajući za slanje naprednog američkog naoružanja Ukrajini.
Početak mirovnih pregovora
Mili je kao predsjedavajući Združenih štabova, krajem 2022. predložio da Ukrajina iskoristi svoje uspjehe na ratištu za početak mirovnih pregovora s Moskvom.
Ipak, Blinken je pozvao Ukrajinu da "nastavi borbu". Od kada je sukob eskalirao u februaru 2022. godine, Vašington je potrošio "otprilike 100 milijardi dolara" na Ukrajinu, dok su saveznici i partneri doprinijeli dodatnih 150 milijardi dolara, rekao je Blinken tokom januarskog obraćanja u Komitetu za spoljne odnose.
Odlazeća Bajdenova administracija ubrzala je isporuku oružja Kijevu uoči inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je nagovijestio da bi mogao smanjiti vojnu pomoć Ukrajini u korist rješavanja domaćih prioriteta.
Tajno naoružavanje
Bajdenova administracija tajno je naoružavala Ukrajinu mjesecima prije nego što se sukob intenzivirao, rekao je Blinken u januarskom intervjuu za New York Times.
- Počevši od septembra, a zatim ponovo u decembru, tiho smo dostavili mnogo oružja Ukrajini kako bismo osigurali da imaju ono što im je potrebno za odbranu – stvari poput Stingera, Džavelina koje su mogli koristiti - rekao je Blinken.
Rusija i Ukrajina su se početkom 2022. godine inicijalno uključile u mirovne pregovore u Istanbulu. Obje strane su provizorno pristale na primirje prema kojem bi se Kijev odrekao ambicija za članstvo u NATO-u, usvojio neutralnost i ograničio svoju vojsku u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije. Međutim, Ukrajina je kasnije odustala od pregovora.
