Sukob u Ukrajini traje već više od dvije i po godine, a nedavna izjava slovačkog premijera Roberta Fica o mogućem skorom završetku rata izazvala je pažnju, kako evropskih tako i svjetskih medija. Fico je izrazio vjerovanje da postoji velika vjerovatnoća da će sukob uskoro doći do svog kraja, što može značiti promjene u međunarodnoj percepciji i strategijama vezanim za ovaj konflikt.
Prije Fica, Orban i Tramp su takođe spominjali mogućnost kraja sukoba, posebno ako bi Tramp ponovo zasjeo u fotelju prvog čovjeka SAD.
O primirju je pričao čak i Olaf Šolc, njemački kancelar. Ipak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predstavlja ukrajinski „plan pobjede“, koji se sastoji od pet ključnih tačaka - hitno članstvo Ukrajine u NATO, dozvola za napade unutar ruske teritorije i jačanje ekonomskih sankcija prema Rusiji.
I pored vjetra u leđa Brisela, mnogi ukrajinski parlamentarci, kao i analitičari, smatraju da je ovaj plan nerealističan i više orijentisan ka preživljavanju nego stvaranju održivog rješenja. Većini je jasno da će Ukrajina morati kad tad da popusti i da će preispitati svoje ciljeve i pristupe, što bi moglo dovesti do pregovora ili čak prekida vatre.
Osim toga, Zelenski se suočava sa sve većim pritiscima da obezbijedi konkretnu podršku od Zapada. Njegov zahtjev za aktivnijim uključivanjem NATO-a i direktnim vojnim doprinosima iz Zapada više ukazuje na očajnički pokušaj da obezbijedi resurse potrebne za nastavak borbe nego na „plan pobjede“. Zapadne zemlje, svjesne potencijalnih posljedica eskalacije sukoba, ostaju skeptične prema ovim zahtjevima.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto kaže da većina lidera sa zapada iza zatvorenih vrata kažu svoje pravo mišljenje, da su za da se konflikt čim prije okonča, ali da za javnost moraju pružati podršku Ukrajini. Takav slučaj je očigledno i u Briselu odakle javno stiže podrška Zelenskom.
Više u Temi dana:
