Pogibija iranskog predsjednika Еbrahima Raisija u katastrofalnoj helikopterskoj nesreći mogla bi da bude okidač za građanski rat u ovoj zemlji i podstakne mlade koji su protiv režima na akciju. To, kako prenosi "Dailymail", tvrdi vođa grupe otpora Marijam Rajavi, izabrana predsjednica Nacionalnog savjeta otpora Irana (NCRI).
Ona je smrt predsjednika Raisija, šefa diplomatije Hoseina Amira Abdolahijana i još sedam osoba, opisala kao nepopravljiv udarac državnim mulama.
"To je nepopravljiv strateški gubitak za vrhovnog vjerskog vođu Ali Hamneija i čitav režim, ozoglašen po svojim egzekucijama i masakrima. To će izazvati niz reprekusija i kriza unutar teokratske tiranije, koji će podstaći pobunu mladih da krenu u akciju. Prokletstvo majki i onih koji traže pravdu za pogubljene, zajedno sa prokletstvom iranskog naroda i istorije, obilježavaju naslijeđe Еbrahima Raisija, ozloglašenog počinioca masakra političkih zatvorenika iz 1988. godine.", rekla je Rajavi.
NCRI je osnovan samo dvije godine nakon svrgavanja iranskog šaha i početka Islamske revolucije. NCRI je dugo bio glavni protivnik vrhovnog vođe ajatolaga Ruholaha Homeinija. Predstavljajući se kao demokratska alternativa ove grupa poziva na zbacivanje "religijske diktature i nehumanog režima".
Smrt predsjednika Raisija je je pokrenula niz spekulacija o uzroku pada helikoptera, dok teoretičari zavjera prstom upiru u Izrael. Ova država je u ratu protiv Hamasa, saveznika Teherana, a tenzije između Irana i Izraela bile su na vrhuncu u aprilu kada su dvije zemlje razmijenile salvu napada izvršenih dronovima i raketama.
Iran još nije objavio zvanično saopštenje o detaljima nesreće, a spekuliše se da bi njen uzrok moglo da bude loše vrijeme, tj. magla. Iranski helikopteri, naročito zapadne proizvodnje među kojima je o "Bell 212", kojim se Raisi prevozio, spadaju u vrlo nepouzdane. Islamska republika Iran je decenijama pod zapadnim sankcijama zbog čega su joj očajnički potrebni rezervni dijelovi da bi popravila vazduhoplovnu flotu.
Helikopter "Bell 212" se koristi više od 50 godina, ušao je u službu 70-ih godina prošlog vijeka. Iako bi prema ustavu novi izbori trebalo da budu raspisani u roku od 50 dana izvjesno je da će Raisijeva smrt pokrenuti borbu za moć sa nizom ambicioznih kandidata koji su spremni da se bore za vlast.
Sam Raisi je važio za kontroverznu ličnost. Pojedini zapadni mediji su ga nazivali "mesar iz Teherana", imajući u vidu njegovu krvavu istoriju. Kao mlad student bogoslovije u svetom gradu Komu, Raisi je učestvovao u protestima protiv šaha, koga je podržavao Zapad u revoluciji 1979.
Njegovi kontakti sa vjerskim vođama u Komu učinili su ga figurom od povjerenja u pravosuđu i postao je zamjenik tužioca sa samo 25 godina. Raisi se brzo probio do vrha - i pritom zaradio je sebi nemili nadimak. Kao zamjenik tužioca, a potom i glavni tužilac, on je bio u takozvanom "komitetu za smrt".
Njega je činilo četvoro sudija, koji su predsjedavali tribunalima 1988. godine koji su bili okupljeni da ponovo sude režimskim političkim zatvorenicima. Hiljade ovih zatvorenika je nemilosrdno pogubljeno i bačeno u neobilježene grobove. Tačan broj smrtnih slučajeva nije poznat, ali grupe za ljudska prava procjenjuju da je oko 5.000 ljudi ubijeno nakon Raisijeve brutalne presude.
Većinu pogubljenih činili su pripadnici grupe Narodni mudžahedini Irana (PMOI), koja je u početku podržavala zbacivanje šaha i osnovanje Islamske republike, ali se ubrzo našla na meti vlasti jer je smatrala da religijske vođe ne bi trebalo da upravljaju zemljom.
Iran je 2022. pogodio talas protesta nakon smrti Mahse Amini, kurdske djevojke, koja je preminula tri dana pošto ju je policija za moral pretukla jer u podzemnoj željeznici nije nosila hidžab. To je dovelo do masovnih protesta i otpor odgovora vlasti. Vjeruje se da je više stotina ljudi poginulo u nemirima koji su uslijedili.
(Telegraf)
