U centralnoj Еvropi su poplave izazvane klimatskim promjenama postale znatno jače, pružajući jasnu sliku o budućnosti najbrže zagrijavanog kontinenta, kažu naučnici.
Ciklon Boris je devastirala zemlje poput Poljske, Češke, Rumunije, Austrije i Italije, što je rezultiralo sa najmanje 24 smrtna slučaja i milijardama evra štete, piše Bi-bi-si.
Grupa "World Weather Attribution" navela je da je nedavni četvorodnevni period bio najkišniji ikada zabilježen u centralnoj Еvropi.
Dobra strana je što je oluja bila dobro prognozirana, što je omogućilo nekim regionima da se bolje pripreme i tako vjerovatno izbjegnu veći broj smrtnih slučajeva.
Naučnici iz "WWA" procjenjuju koliko su klimatske promjene uticale na ekstremne vremenske događaje tako što ih upoređuju sa modelima koji pokazuju koliko bi ti događaji bili teži u svijetu bez sagorijevanja fosilnih goriva. Kiša kakvu je donijela Boris je, srećom, još uvijek rijetka - očekuje se da će se dešavati jednom u 100-300 godina u današnjim klimatskim uslovima.
Međutim, ako se zagrijavanje poveća na 2°C, slični događaji postali bi 5% intenzivniji i 50% učestaliji, upozorava "WWA".
Bez ambicioznijih klimatskih akcija, globalno zagrijavanje bi moglo dostići oko 3°C do kraja vijeka.
"Ovo je definitivno ono što ćemo sve više viđati u budućnosti" rekla je Frederike Oto, viša predavačica na Imperial koledž London i jedan od autora "WWA" studije.
"To je apsolutna posljedica klimatskih promjena, gdje se rekordi ruše velikom razlikom."
Rekordne padavine uklapaju se u širi obrazac promjene klime u Еvropi.
Еvropa je najbrže zagrijavan kontinent. Posljednjih pet godina bilo je u prosjeku oko 2.3°C toplije nego druga polovina 19. vijeka, navodi Koperniku klimatska služba.
To donosi učestalije i intenzivnije talase vrućine, ali i ekstremne padavine, posebno u sjevernoj i centralnoj Еvropi. U južnoj Еvropi situacija je složenija zbog promjena u vremenskim obrascima.
Jedan od jednostavnih razloga za jače padavine u toplijem svijetu je taj što toplija atmosfera može zadržati više vlage – oko 7% za svakih 1°C. Ova dodatna vlaga može dovesti do jačih kiša.
Jedan od razloga zašto je Boris proizveo toliko kiše je to što se vremenski sistem "zaglavio", ispuštajući velike količine vode na ista mjesta tokom više dana.
Postoje naznake da efekti klimatskih promjena na struju vetrova na visini mogu učiniti ovaj fenomen "zaglavljenja" učestalijim, ali to je još uvijek predmet rasprave.
Čak i ako u budućnosti ne dobijemo više "zaglavljenih" vremenskih sistema, klimatske promjene znače da će svaki koji se zaglavi nositi više vlage i potencijalno izazvati katastrofalne posljedice.
"Ovi vremenski obrasci se dešavaju u toplijoj klimi zbog naših emisija gasova sa efektom staklene bašte, pa su intenzitet i količina padavina veći nego što bi inače bili", objašnjava Ričard Alan, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu u Ridingu.
Vremenske prognoze se stalno poboljšavaju, a u ovom slučaju, velike količine padavina koje su izazvale poplave bile su prognozirane nekoliko dana unapred. To je omogućilo pripreme za poplave.
To je djelimično razlog zašto broj smrtnih slučajeva nije bio tako veliki kao tokom velikih poplava 1997. i 2002. godine, iako su nedavne padavine bile jače na mnogim mjestima i poplave su zahvatile veće područje.
"Mnogo novca je potrošeno poslije prethodne dvije poplave za instalaciju i ažuriranje sistema zaštite od poplava", objašnjava Mirek Trnka iz Instituta za istraživanje globalnih promjena u Češkoj, jednoj od najpogođenijih zemalja.
U gradu Brnu, gdje je profesor Trnka smješten, ne svi sistemi zaštite od poplava su bili završeni, ali je uznapredovalo upozorenje omogućilo vlastima da ojačaju područja gdje je još bilo posla.
Nisu sve evropske regije imale tu sreću. ЕU je obećala 10 milijardi evra u hitnim popravkama za pogođene oblasti.
"To pokazuje koliko je klimatska promjena skupa", kaže dr Oto.
Postoji zabrinutost da bi rastuće temperature, a samim tim i ekstremnije padavine, mogle učiniti mjere zaštite nedovoljno efektivnima.
"Intenzitet poplava će se znatno povećati u budućnosti, tako da ako zadržite zaštitu od poplava na istom nivou kao danas, posljedice bi mogle postati nepodnošljive za društva u Еvropi", objašnjava Frančesko Dotori iz "IUSS" u Paviji, Italija.
Naravno, postoji jasan način da se spriječi pogoršanje ovih padavina, smanjenjem emisije gasova koji zagrijavanju planetu, poput ugljen-dioksida.
"Naše simulacije pokazuju da ako uspijete da zadržite buduće globalno zagrijavanje ispod 1.5°C, što je jedan od ciljeva Pariskog sporazuma, tada će šteta od poplava u budućnosti biti prepolovljena u poređenju sa scenarijem 'kako je do sada bilo'," dodaje dr Dotori.
U suprotnom, znamo šta će se desiti u budućnosti, kaže profesor Alan.
"Intenzitet padavina i ovih vremenskih događaja će se samo pogoršati", dodao je.
(Mondo)
