"Gradonačelnikov park" možda i najbolje prikazuje u kakvom je stanju Banjaluka. Nije jasno šta je on zamislio instalacijama u vidu slova, osim što nisu bezbjedna, u najmanju ruku izgledaju čudno, a koštaju kao svetog Petra kajgana.
Kako "j" kao kišobran ili "h" kao auto-put? Jasno je da je poenta promašena.
Zato predlažemo sljedeće:
A - kao auto-put koji je u katastrofalnom stanju ili ga u mnogim dijelovima grada i nema;
B - kao betonirani parkovi;
V - kao Vrbas bez obećanog kolektora otpada - može i kao voda, ali nje u gradu tokom ljeta uglavnom nije bilo;
G - kao Gradska uprava u kojoj je zaposleno gotovo 900 ljudi i ako je na početku mandata gradonačelnik obećavao rezove;
D - kao Draško Stanivuković kojem ćemo ispuniti želju da sa njim sve počinje i završava.
Ako već gradonačelnik već nije stručan i među 900 ljudi u Gradskoj upravi nema dovoljno stručnih ljudi da ga posavjetuju o tome kako se rukovodi gradom, mogao je da potraži mišljenje onih koji jesu.
Prof. dr Marijana Kapović Solomun istakla je za ATV da, kao neko ko se bavi životnom sredinom gotovo 20 godina, nije bila kontaktirana od stane sadašnje Gradske uprave i nije imala ikakav doprinos održavanju, planiranju ili razvoju postojeće zelene infrastrukture Grada Banjaluke.
"Banjaluka jeste bila poznata kao krajiška ljepotica koja je imala zaista optimalan odnos između sive i zelene infrastrukture, međutim, mi smo danas svjedoci da prosto zelenilo nije održavano adekvatno, postojeći parkovi se narušavaju na način da se dodatno betoniraju bez ikakvog razloga", kaže Kapović Solomun.
Ona ističe da park dominantno treba da čini zelena površina.
"Međutim, mi sada imamo situaciju da čak nekad i protiv mišljenja ljudi koji žive tu, ti parkovi devastiraju, čupaju se korijena stabala, betoniraju se nekakve površine i stavljaju skulpture koje u principu ne obavljaju nikakvu funkciju osim nekog možda vizuelnog efekta koji opet kada stavimo u kontekst potreba građana urbanih zona apsolutno nije potrebna", rekla je Kapović Solomun.
Ona ističe da nigdje nije vidjela da Gradska uprava ima takav pristup prema zelenilu.
"Kada je Banjaluka u pitanju, stanje živote sredine je takvo da mi zimi prosto ne možemo da dišemo od stepena zagađenja, tokom ljeta nemamo gdje da se sakrijemo od ekstremnih temperatura", rekla je Kapović Solomun.
Sa druge strane, kako kaže, imamo rijeku Vrbas koja je biser i služi za razvoj turizma, ali u koju se direktno ulijevaju otpadne i kanalizacijske vode.
Ona ističe da Gradska uprava nije u stanju da posloži prioritete na način da ih stuka posavjetuje šta je bitno za jedan grad.
"Imamo situaciju da se prave gradske plaže, da se uređuju šetališta što je zaista potrebno jednom gradu pa tako i Banjaluci, međutim, ako uzmete u obzir da kraj te plaže teče voda u koju se direktno ulijeva kanalizacija, onda se postavlja pitanje koliko je Gradska uprava u stanju da odredi prioritet", rekla je Kapović Solomun.
Kapović Solomun ističe da je obrazovanje i rad stavljen u drugi plan kada je u pitanju Gradska uprava.
"Struka je udaljena iz Gradske uprave i ako postoji, ona izgleda nema pravo glasa da kaže kako treba voditi i planirati, projektovati i podizati nove parkove. Park u kojem je postignut spomenik Tvrtku I Kotromaniću nije apsolutno park nego jedna betonizovana površina koja ima poneko stablo i nešto malo trave", rekla je Kapović Solomun.
Sa druge strane, kako kaže, park kod kina Kozare je takođe ozelenjena površina gdje se apsolutno nije vodilo računa o gustini sadnje biljaka koja mora biti prilagođena gradskim uslovima.
"Struka se ne uvažava i znanje se apsolutno ne uzima u obzir prilikom vođenja Grada Banjaluka", rekla je Kapović Solomun.
Ona ističe da je to opet jedan populizam.
"Jedno jezero je na oko lijepo i u njega se sipa pitka voda dok sa druge strane ljudi nemaju tu istu vodu da napoje stoku, kupaju djecu i da imaju vodu za piće. Park je lijep i zaista na tom mjestu treba da bude neka zelena površina, ali to se gradi i radi onda kada riješite probleme parkinga, probleme upisa djece u vrtiće, probleme pitke vode, kanalizacije po naseljima, kada se riješi problem kolektor voda", kaže Kapović Solomun.
Ona ističe da Banjaluka, kao najveći grad Srpske, treba da bude primjer drugim lokalnim zajednicama kako treba da se razvija jedan grad, ali da vidimo da u Banjaluci nema niti jedne kapitalne investicije u posljednje četiri godine.
"Sve se svelo na marketing, na populizam i promociju kulta ličnosti", rekla je Kapović Solomun.
