Putin prijeti Zapadu: "Vaša vojska će biti legitimna meta"

Koalicija od više od dvadeset zemalja, predvođena Francuskom i Velikom Britanijom, objavila je u četvrtak da je spremna da pošalje "snage za uvjeravanje" u Ukrajinu kako bi patrolirale i sprovodile svaki eventualni mirovni sporazum. Ukrajina je insistirala da su bezbjednosne garancije koje podržavaju strane trupe neophodne kako bi se spriječilo da Rusija obnovi napade na zemlju.

"Ako se tamo pojave neke trupe, posebno sada tokom borbi, polazimo od pretpostavke da će one biti legitimne mete", rekao je Putin na Istočnom ekonomskom forumu u gradu Vladivostoku.

Svijet

Nijemci se dokopali sadržaja razgovora Trampa i lidera EU: Bilo je napeto

Tvrdio je da bi takvo raspoređivanje vojnika ometalo, a ne osiguralo dugoročni mir, i ponovio svoj stav da su produbljivanje vojnih veza Ukrajine sa Zapadom među "osnovnim uzrocima" sukoba, što je skraćenica za Putinovu listu zamjerki koje su ga navele da naredi invaziju svih razmjera.

Francuski predsednik Emanuel Makron, stojeći u četvrtak pored ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da se 26 zemalja formalno obavezalo na misiju, iako detalji poput broja vojnika i doprinosa ostaju nejasni. Naglasio je da se snage neće boriti na prvoj liniji fronta, već da će služiti "sprečavanju bilo kakve nove veće agresije".

Svijet

Putin i Tramp saglasni da je Evropa odgovorna za zastoj u mirovnom procesu

Zelenski je pozdravio obećanje kao "prvi tako ozbiljan, konkretan korak" u obezbeđivanju poslijeratne budućnosti Ukrajine.

Ipak, malo je vjerovatno da će Rusija podržati zapadne "snage uvjeravanja", što postavlja pitanje o tome da li je plan osuđen na propast od samog početka. Moskva je više puta rekla da neće prihvatiti nikakvu diskusiju o bezbednosnim garancijama bez njenog učešća, tvrdeći da mora biti strana u tim razgovorima – stav koji analitičari porede sa puštanjem lisice da čuva kokošinjac.

Putin je u petak potpuno odbacio ideju o raspoređivanju zapadnih mirovnih snaga, insistirajući da bi svako rješenje trebalo da bude dovoljno za održavanje mira između Rusije i njenog susjeda.

Svijet

Putin: Rusija ima rezerve uglja za narednih 1.000 godina

"Ako se donesu odluke koje će dovesti do mira, do dugoročnog mira, onda jednostavno ne vidim svrhu njihovog prisustva na teritoriji Ukrajine. Jer ako se postignu dogovori, neka niko ne sumnja da će ih Rusija u potpunosti poštovati", rekao je on.

Ukrajina i njeni zapadni saveznici ostaju neuvjereni. Oni ukazuju na dugu istoriju ruskih kršenja koja datiraju još od Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine. Prema tom postsovjetskom sporazumu, Kijev je predao svoj nuklearni arsenal u zamjenu za garancije Rusije, Sjedinjenih Država i Velike Britanije da će njegov suverenitet i granice biti poštovani i da protiv njega neće biti upotrebljena sila.

Usred diplomatske frenezije posljednjih mjeseci, koja je kulminirala samitom Rusije i SAD na Aljasci u avgustu, zapadni lideri su optužili Putina da odugovlači dok njegove snage napreduju u istočnoj Ukrajini. Na konferenciji za novinare u Kini početkom ove nedjelje, hvalio se da ruske trupe "napreduju u svim pravcima", iako analitičari kažu da su ti dobici došli uz ogromne žrtve.

Možda najznačajnije, Putin je rekao da ako diplomatija ne uspje, Rusija je spremna da nastavi da se bori dok ne postigne svoje ciljeve vojnim sredstvima.

(b92)