Rođen je novi vojni savez, okupljene sunitske muslimanske države

Iran i njegovi saveznici napadaju Saudijsku Arabiju i druge zalivske države i blokiraju njihove energetske isporuke otkako su SAD i Izrael 28. februara napali Iran, što je predstavljalo veliku eskalaciju nakon godina regionalnih potresa.

„Zajednički odbrambeni sporazum iz Meke“ (Mecca Joint Defence Agreement) ima za cilj jačanje kolektivnog odvraćanja od bilo kakvog akta agresije i predviđa da će oružani napad na bilo koju od tri države biti smatran napadom na sve, navedeno je u zajedničkom saopštenju.

Međutim, u saopštenju nisu navedeni detalji o konkretnim obavezama koje je svaka od država prihvatila, pa nije jasno u kojoj mjeri ih sporazum obavezuje na određenu vojnu akciju u odbrani jedne od potpisnica.

Potpredsjednik Turske Dževdet Jilmaz rekao je da sporazum nije usmjeren ni protiv jedne konkretne države. Turski zvaničnik dodao je da je sporazum isključivo odbrambene prirode i da ne poništava postojeće sporazume koje ove zemlje imaju sa drugim državama, piše Rojters.

Tri zemlje dijele zabrinutost zbog sve agresivnijeg vojnog držanja Izraela i revolucionarnog šiitskog Irana, dok njihov dugogodišnji saveznik, SAD, nastoji da obuzda regionalne potrese koji su izazvali globalnu energetsku krizu.

Snažna politička simbolika

„Tri najuticajnije države muslimanskog svijeta okupljaju se u trenutku povećane neizvjesnosti, pokazujući sve veću spremnost regionalnih i srednjih sila da bliže koordinišu bezbjednosna pitanja“, rekao je Abdulaziz Sager, predsjednik saudijskog istraživačkog centra Golf risrč centar (Gulf Research Center).

Prema njegovim riječima, trilateralni okvir mogao bi da ojača zajedničku diplomatsku i odbrambenu težinu tri zemlje i doprinese stvaranju bezbjednosne arhitekture koja bi u većoj mjeri bila zasnovana na regionalnim akterima.

Turska ima drugu najveću vojsku u NATO-u. U Saudijskoj Arabiji nalaze se najsvetija mjesta islama, a ta zemlja je i jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, dok je Pakistan jedina muslimanska država koja posjeduje nuklearno oružje.

Ipak, zamjenik saudijskog ministra za javnu diplomatiju Rajed Krimli naveo je na društvenim mrežama da sporazum ne predstavlja pokušaj stvaranja vojne osovine ili sektaškog bloka.

„Niti je povezan sa bilo kakvim nuklearnim ambicijama ili trkom u naoružanju“, rekao je Krimli.

Iako je Pakistan prošle godine sa Saudijskom Arabijom potpisao sporazum o uzajamnoj odbrani, nije vojno odgovorio na iranske napade na kraljevinu. Islamabad je takođe umanjivao značaj tvrdnji da bi njegov nuklearni sistem odvraćanja mogao biti proširen i na saveznike, navodeći prošle godine, povodom sporazuma sa Saudijskom Arabijom, da atomsko oružje „nije na dnevnom redu“.

I Pakistan i Turska podržali su stvaranje pomorske odbrambene koalicije koju je Saudijska Arabija najavila radi zaštite regionalnog pomorskog saobraćaja i energetskih ruta.

Sporazum su u petak u Meki potpisali saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Pakistana Šehbaz Šarif. Potpisivanju su prethodili pregovori koji su trajali gotovo godinu dana, a o kojima je Rojters izvještavao još u januaru.

Sporazum se oslanja na dugogodišnje vojne veze

Bliski istok je gotovo tri godine zahvaćen sukobima, počevši od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Izrael je vodio rat u Gazi, izvršio napad na južni Liban, zauzeo teritoriju u Siriji i pokrenuo dvije vazdušne kampanje protiv Irana. Teheran je, s druge strane, izvodio napade na Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Bahrein, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Oman, Jordan i Izrael.

Iako su Turska i Pakistan, smješteni na obodima Bliskog istoka, izbjegli značajnije direktne napade, obje zemlje nastoje da se regionalni sukobi smire jer ugrožavaju i njihovu bezbjednost i ekonomiju.

Za Saudijsku Arabiju, tri godine sukoba na Bliskom istoku ugrozile su izvoz nafte i ambiciozne razvojne planove, ali i otvorile ozbiljna pitanja o pouzdanosti dugogodišnjeg američkog bezbjednosnog kišobrana.

Burdžu Ozčelik, viša istraživačica za bezbjednost Bliskog istoka u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (Royal United Services Institute – RUSI), ocijenila je da je sporazum usmjeren na balansiranje iranske hegemonije u regionu i izgradnju mehanizma odvraćanja prema Izraelu, a ne na pripremu za sukob sa Teheranom.

„Mislim da je cilj upravo suprotan“, rekla je Ozčelik.

Pakistan već decenijama pruža obuku i tehničku pomoć saudijskim snagama, dok su Turska i Pakistan razmjenjivali ratne brodove i avione za obuku. Saudijska Arabija je, istovremeno, veliki kupac turskih bespilotnih letjelica.

Pakistan je u Saudijskoj Arabiji rasporedio oko 8.000 vojnika, borbene avione, dronove i sistem protivvazdušne odbrane, a započeo je i pregovore sa Kuvajtom o pružanju bezbjednosne podrške u zamjenu za energetsku saradnju i investicije.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua odbio je da komentariše sporazum. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Indije rekao je da Nju Delhi pažljivo prati ovaj razvoj događaja, dok se Iran nije odmah oglasio.