Stručnjaci su, kvantifikujući uticaj klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, utvrdili da će tri vrste prirodnih katastrofa do 2050. godine biti najsmrtonosnije.
Na prvom mjestu su poplave, koje će prouzrokovati smrt 8,5 miliona ljudi. Ova nepogoda će najviše pogoditi područje azijsko-pacifičkog regiona, a razlog za to je što su obale ovog područja gusto naseljene i što je karakteristično za njega da trpi nalete obilnih padavina.
Sljedeća prirodna katastrofa koja će odnijeti veliki broj života jeste suša. Ova nepogoda će dovesti do smrti 3,2 miliona ljudi. Pored toga, imaće dugoročni uticaj na zdravlje ljudi, posebno na djecu mlađu od pet godina.
Na trećem mjestu po smrtnosti biće toplotni talasi, koji će do 2050. uzrokovati smrt 1,6 miliona ljudi. Najugroženije će biti osobe starije od 65 godina.
Takođe, u poređenju sa ostalim nepogodama, toplotni talasi će imati najveći uticaj na ekonomiju. Naime, gubitak produktivnosti radnika mjeriće se u milijardama dolara.
Izgledno je da će klimatske promjene do sredine ovog vijeka uzrokovati smrt dodatnih 14,5 miliona ljudi širom svijeta. Najviše će biti pogođeni mladi, stariji i siromašni.
Pored toga, pola milijarde ljudi biće u riziku da oboli od neke zarazne bolesti, poput malarije, a ekonomski gubici i zdravstveni troškovi biće ogromni.
