Prema riječima političara koji predstavlja srpsko stanovništvo u ovoj zemlju (Republika Srpska je jedan od entiteta BiH), u ovom trenutku glavna briga je činjenica da, zapravo, nema dijaloga između zaraćenih strana. Milorad Dodik je govorio i o mogućem približavanju BiH NATO-u i EU. A ako je ulazak zemlje u vojno-politički savez, po njegovom mišljenju, potpuno isključen, onda je proces integracije sa Evropskom unijom moguć pod prihvatljivim uslovima.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Sedamanestog juna planirate da održite sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Koja pitanja će biti na dnevnom redu?

Planirani sastanak biće nastavak naših kontinuiranih međusobnih odnosa. I veoma sam srećan zbog toga, jer će se to odvijati u tako teškim uslovima na međunarodnoj areni. Zanima me stav predsjednika Vladimira Putina na aktuelna dešavanja. Naravno, nastavićemo da razgovaramo o svim pitanjima naše bilateralne saradnje.

Osim toga, razgovaraćemo o implementaciji Dejtonskog sporazuma, pošto Rusija ostaje garant njegove implementacije. I, u tom pogledu, ona ima i dužnosti i prava. Razgovaraćemo i o ekonomskim pitanjima, posebno o izgradnji gasovoda (riječ je o kraku Balkanskog toka). Republika Srpska je već završila sve pripremne faze. Međutim, situacija oko Ukrajine je usporila realizaciju ovog projekta.

Očekivali smo da će gasovod već biti pušten, jer su za to stvoreni svi preduslovi. Ovo je najvažniji energetski projekat za Republiku Srpsku, jer u Banjaluci, glavnom gradu Republike Srpske, ne postoji gasovod.

Da li planirate da razgovarate o aktuelnim dešavanjima oko Ukrajine sa ruskim predsjednikom?

Naravno, ovo je važna politička tema. Dakle, ako je Vladimir Putin voljan da priča o tome, zašto ne. Biće mi važno da čujem njegovo mišljenje, kao od prijatelja, njegovu viziju ove situacije.

Šta mislite o ovoj krizi uopšte?

Svijet je odavno prestao da bude ono što je bio. Od februara smo to potpuno jasno vidjeli. Zapad je ignorisao strahove i zabrinutost o kojima je Rusija više puta govorila. O opravdanom strahu od približavanja vojne infrastrukture njenim granicama. I tako je svijet došao do sukoba koji se sada dešava u Ukrajini. Vjerovatno je neko na Zapadu želio ovaj sukob Moskve i Kijeva. Istovremeno, najviše zabrinjava činjenica da trenutno nema dijaloga između zaraćenih strana.

Stiče se utisak da u ovom sukobu Zapad želi da pobijedi Rusiju, a da pritom ne učestvuje aktivno u neprijateljstvima, već samo isporučuje oružje u Kijev. Dakle, nikome se ne žuri sa dogovorima. Kao da očekuju da se to pitanje riješi vojno. Vjerovatno Zapad pokušava da pronađe načine da ostvari pobjedu nad Rusijom. Ali, kao i svaki rat, i ovaj sukob donosi, prije svega, stradanja i žrtve među stanovništvom. Zapad je jednom, iz humanitarnih razloga, već bombardovao Srbe. A sada se i oružje Ukrajini isporučuje u navodno humanitarne svrhe. Istovremeno, dovodeći samu Ukrajinu u bezizlaznu situaciju.

Šta mislite o priznanju nezavisnosti DNR i LNR od strane Rusije?

Razumijemo razloge koji su naveli Rusiju da prizna njihov status. Nekada je na teritoriji Hrvatske postojala Republika Srpska Krajina, na potpuno isti način, pod pritiskom Zapada, snagama i rukama Hrvata, ovaj entitet je prestao da postoji. I što je najgore, to je očišćeno po etničkim linijama. Pretpostavljamo da je isto planirano i za DNR i LNR. I sa ove tačke gledišta, razumijemo trenutnu situaciju. Što se tiče naših procjena, jasno vidimo da od 2014. godine u ovim republikama stradaju lokalni ljudi. Zato ćemo podržati svako rješenje koje će dovesti do mira na ovim teritorijama.

Ranije je saopšteno da u sukobu u Ukrajini učestvuje preko 150 državljana BiH. Šta čeka ove ljude po povratku u zemlju?

U BiH postoji zakon koji zabranjuje njenim građanima učešće u međunarodnim vojnim sukobima. Očekuje se zatvor. Takve mere su preduzete protiv onih koji su učestvovali u sukobu u Siriji. Stoga pretpostavljam da u ovom slučaju ne bi trebalo da bude promena u ovom postupku. Videli smo svakako da je mnogo različitih strana uključeno u rusko-ukrajinski sukob, posebno smo to vidjeli u bitkama za Marijupolj.

"Mi smo protiv ulaska u NATO"

Niste podržali uvođenje antiruskih sankcija, koje vam nisu dozvoljavale da se dogovorite o ograničenjima na nivou cijele BiH. U tom kontekstu, i sami ste završili na listi sankcija Ujedinjenog Kraljevstva. Da li i dalje mislite da ste uradili pravu stvar kada niste podržali antiruske sankcije?

Uopšte ne žalim zbog ove odluke. I, štaviše, smatram apsurdnim da BiH uvede sankcije Rusiji, koja je garant Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum je pak sam temelj i garant postojanja cijele BiH. Ali svijet je pun apsurda. Hrvatsko-muslimanski dio BiH pokušava da bude solidaran sa Zapadom. Ali EU nije uvijek u pravu, i ne treba uvek biti solidaran sa njom. Ne smijemo zaboraviti da su svojevremeno uvedene i sankcije Srbima. Stoga smo veoma dobro osjetili stav Zapada. Osim toga, Rusija je kroz istoriju podržavala Srbe.

Poslije početka aktivnih neprijateljstava u Ukrajini, Švedska i Finska su podnijele zahtjev za ulazak u NATO. Da li je, po Vašem mišljenju, moguće da se i BiH u budućnosti pridruži ovom vojno-političkom bloku?

Ne, naša politika je apsolutno protiv ulaska u NATO. Što se tiče integracije u ovaj blok, stav Republike Srpske je apsolutno čvrst: Mi smo protiv ulaska u NATO.

Šta je sa pristupanjem BiH Evropskoj uniji?

U našem regionu je entuzijazam za ulazak u Evropsku uniju prilično slab. Apsolutno nije na nivou na kome je bio, na primjer, prije 10 godina. Sve će u velikoj mjeri zavisiti od toga kako se Evropa razvija. Da li će to biti podložno američkoj politici.

Dakle, ne isključujete mogućnost integracije?

Nismo protiv ovog procesa. Ali to se mora odvijati pod uslovima prihvatljivim za nas.

Govoreći o postojanju BiH, mnogi stručnjaci govore o mogućnosti raspada BiH?

Zaista, mnogi analitičari BiH ocjenjuju kao neuspješnu i izgubljenu zemlju, jer unutar nje nema okvira koji bi to podržao. Zapad već 25 godina modelira viziju ove zemlje. Međutim, njihova politika nema rezultata. A mi smo kao država pod stalnim pritiskom. Јer projekti koji se projektuju na nas jednostavno su nepodesni za naše funkcionisanje. Što se Republike Srpske tiče, mi ćemo uvijek biti za slovo Dejtona i za implementaciju ovog sporazuma. Ali, nažalost, to više nije slovo, već duh.

U oktobru ove godine u BiH će biti održani opšti izbori. Da li planirate da učestvujete u njima kako biste zadržali svoju funkciju člana Predsjedništva?

Prije svega planiram pobjedu.

Intervju možete pogledati i OVDJE.