On kaže da su se posebne sjednice parlamenta često pretvarale u političku borbu i u jednu običnu vrstu politikanstva, i to je ono što je loše, što građane nervira i što ozbiljne političare frustrira. Na predstojećoj posebnoj sjednici poslanici će raspravljati o eventualnoj povredi nacionalnog interesa kada su u pitanju odluke na koje je srpski član Predsjedništva stavio veto.

Kaže da je i on sam često frustriran nivoom komunikacije i samih disukusija u Skupštini.

„Vidjelo se da je nekako baš ovaj saziv poznat po tom 'cirkusenju', neozbiljnim raspravama, flagantnim kršenjima dnevog reda, koje je stalno kršenje Poslovnika. Ja nisam sudija pa da nekom sudim, nije korektno da ja, samo jedan od tih poslanika, izričem nekome kazne i slično. Do sad nisam nijednom udaljavo poslanike sa sjednice jer je to vrijeđanje poslanika, ali i samo rušenje digniteta Narodne skupštine, ako mi moramo nekoga izbacivati. Ta politička borba je nešto što se događa i u parlamentima drugih zemalja, ali bih volio da same diskusije budu kvalitetnije, rijetko se držimo stručnih tema“, rekao je Petković za Dosije.

Govoreći o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, Petković smatra da to ne treba ići po hitnoj proceduri, jer se prvo treba proći ozbiljna analiza. Ubistvo načelnika prijedorske krim-policije Radenka Bašića nije posljedica lošeg Krivičnog zakona ili Zakona o krivičnom postupku, već je to bezbjedonosno pitanje. 

„Svi zakoni i kaznena politika jedne zemlje trebaju da djeluju preventivno, pa i da za učionioca krivičnog djela ta kazna djeluje kao resocijalizacija, i da nakon što odsluži kaznu, ne učini novo krivično djelo. Nismo uradili analizu koliko je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, a uveli smo doživotni zatvor kao jednu najtežu krivičnu sankciju, ne znam šta bismo tu više pooštravali. Govori se i o pooštravanju kazne za napad na službeno lice, mislim da su one i sada jako visoke. Kada je u pitanju ubistvo Bašića, tu je moguće izreći kaznu doživotnog zatvora, tako da ta kaznena politika, po meni, i nije toliko sporna“, istakao je Petković, koji je i advokat.

On navodi da je možda potrebno izmjene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija tretirati na drugačiji način, odnosno pristupiti izmjenama tog zakona, jer ni javnost često nije upoznata šta se to dešava iza zatvorenih vrata kazneno-popravnih ustanova. Bilo bi dobro uraditi analizu koliko je povratnika u izvršenju krivičnih djela nakon što izdrže zatvorsku kaznu, smatra Petković.

Govoreći o radu Republičkog tužilaštva, Petković kaže da politika ne bi trebala da se miješa u rad pravosuđa i da kontrolu rada tužilaštava vrši VSTS.

„Moramo reći da smo nekada zadovoljni sa radom Tužilaštva nekada nismo. Činjenica je da uvijek mora da postoji sinergija u radu između tužilaštva i policije jer jedni bez drugih ne mogu. Tužioci imaju velika ovlaštenja u toku istrage i oslanjanju se na rad policije. Što se tiče Tužilaštva, o njihovom radu će suditi VSTS, mi kao političari možemo eventualno ukazivati na određene propuste, a isto tako, policija je ta koja može voditi aktivnosti o tome koliko su neki tužioci učinili greške u svom radu“, rekao je Petković.