Odgovor generalnog sekretara UN Antonija Gutereša na apelaciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željke Cvijanović jasno i nedvosmisleno potvrđuje da rezolucija Savjeta bezbjednosti UN o odobravanju kandidature Kristijana Šmita za funkciju visokog predstavnika nije postojala jer da jeste onda bi generalni sekretar UN precizno naveo njen broj i datum, rečeno je Srni u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.
"Odluka `zapadnjaka` da prilikom odobravanja Šmita ignorišu Savjet bezbjednosti UN samo potvrđuje da Zapad dosljedno uništava sistem međunarodnog prava. BiH jeste i u ovom slučaju zapadna laboratorija za destrukciju međunarodnog prava", ocjena je ruske Ambasade.
Iz ovog diplomatskog predstavništva podsjetili su da se njemački državljanin Šmit nelegalno nalazi na funkciji visokog predstavnika u BiH, jer ga dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN ne priznaju u ovom svojstvu, tako da mjesto visokog predstavnika ostaje nepopunjeno.
Iz ruske Ambasade su naveli argumenate za "pravnike": Upravni odbor Savjeta za implementaciju Mirovnog sporazuma /PIK/ imenuje /designates/ visokog predstavnika, Savjet bezbjednosti UN odobrava ovu kandidaturu /agrees/, i ta procedura se primjenjuje za svakog visokog predstavnika.
"Što se tiče svih bivših visokih predstavnika, osim Kristijana Švarc-Šilinga, Savjet bezbjednosti UN je usaglašavao imenovanje relevantnom rezolucijom. Usaglašavanje Švarc-Šilinga je bilo obezbijeđeno posredstvom razmjene pisama između predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti i generalnog sekretara UN. Drugim riječima, bilo je odobrenje Savjeta bezbjednosti UN", naveli su iz ruske Ambasade.
Iz Ambasade Rusije su istakli da je upravo `zapadnjaci` uvijek insistirali na usvajanju rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kako bi svaki visoki predstavnik, prema njihovom mišljenju, imao osnova za korišćenje "bonskih ovlašćenja".
Što se tiče Šmita, dodali su, kršenje procedura u toku njegovog imenovanja je počelo već u okviru Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mirovnog sporazuma.
"Zapadnjaci su izdajnički – suprotno jasnom i principijelnom stavu Rusije – prekršili princip konsenzusa u procesu izbora kandidata i svoju odluku nametnuli `aritmetičkom većinom`, pod paravanom `apstraktnog tumačenja` Dejtona, dakle posredstvom metode koja se bezočno koristi u svim slučajevima kada je `zapadnjacima` potrebno da pronađu pravni okvir za svoj stav", kažu u ruskoj Ambasadi.
Zapad, ukazali su, djeluju prema svojim omiljenim "pravilima na kojima svijet počiva".
"Rusija je ponudila opcije za izlaz iz nastale situacije, uključujući za samog Šmita. Konkretno, posredstvom usvajanja nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, koji su predložili Moskva i Peking. Međutim, `zapadnjaci` su to odbili, namjerno pretvarajući situaciju u pravno bezakonje", podsjećaju u ovoj ambasadi.
Stoga, ponovili su, Šmit je nelegitimni visoki predstavnik - mjesto visokog predstavnika u BiH je nepopunjeno.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je tražila da se institucijama BiH i njoj dostavi odluka o imenovanju Šmita za visokog predstavnika u BiH i tako razriješi dilema u pogledu njegove funkcije i uloge u BiH, na šta je Guteres, kako su objavili federalni mediji, odgovorio da "UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK-a, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH".
