Zapadne zemlje su zabrinute da bi Kina i Rusija mogle da pokušaju da iskoriste rastuće geopolitičke tenzije na Arktiku kako bi povećale svoj uticaj na region, prenosi "Fajnenšel tajms".
Visoki zapadni političari izrazili su bojazan da je "era arktičke izuzetnosti", kada je polarni region bio izolovan od tenzija, sada završena.
Sedam zapadnih članica Arktičkog savjeta potpuno je prekinulo saradnju sa Rusijom nakon početka konflikta u Ukrajini – od zaštite životne sredine, do razgovora o pravima autohtonog stanovništva.
Finski ministar inostranih poslova Peka Havisto rekao je da je zabrinut da bi nastali zastoj mogao stvoriti "Arktik bez pravila, ili arktičku oblast bez zajedničkog cilja za klimatske promjene. Za svakog bi postalo besplatno da koristi transportne rute za sirovine."
Političar iz jedne druge arktičke države je dodao: "Zabrinuti smo da bi Rusija i Kina mogle da naprave svoju vrstu Arktičkog savjeta."
Slabljenje uloge Arktičkog savjeta
U maju, na kraju mandata kao predsjedavajućeg komiteta visokih zvaničnika Arktičkog savjeta, ruski predstavnik Nikolaj Korčunov rekao je da bi Moskva, ukoliko ne bude pozvana tokom norveškog predsjedavanja, mogla da se povuče iz ove organizacije.
"Nepozivanje predstavnika Rusije na događaje Arktičkog savjeta znači kršenje njenih prava kao zemlje članice. Ukoliko se to nastavi, ne bi bilo moguće da naša zemlja nastavi da učestvuje u aktivnostima ove organizacije", rekao je Korčunov u intervjuu za novinsku agenciju TASS.
Korčunov je dodao da se Rusija, u svjetlu "slabljenja uloge Savjeta", već obraća drugim zemljama i organizacijama, i da "sa njima vodi aktivan dijalog o arktičkoj agendi."
Odnosi Rusije i Kine danas se opisuju kao izuzetno bliski. Tokom posjete kineskog lidera Si Đinpinga Moskvi, u martu ove godine, dvije strane su najavile stvaranje zajedničkog radnog tijela za razvoj Sjevernog pomorskog puta, važne pomorske rute i vodećeg ruskog projekta razvoja na Arktiku, prenosi RT Balkan.
Arktik je region na svijetu koji se najbrže zagrijeva. Ovo navodi mnoge zemlje da drugačije gledaju na resurse Arktika, poput nafte, gasa ili retkih zemalja.
Članovi Arktičkog savjeta ranije su pokušavali da izbjegnu geopolitička trvenja u regionu. Tada je važio slogan: "Visoki sjever, niske tenzije", koji je podvlačio da sa sva pitanja mogu riješavati samo zajednički.
Rusija je posljednjih godina značajno povećala svoje vojno prisustvo na Arktiku. Sada to rade i zemlje poput Danske i Norveške, koje grade nove odbrambene objekte na sjeveru.
"Polarni put svile" na Arktiku
Kina, koja je jedna od nekoliko ne-arktičkih zemalja sa statusom posmatrača u Arktičkom savjetu, pokrenula je planove za "Polarni put svile" 2018. godine.
Pokušaji kineskih državnih kompanija da izgrade aerodrome na Grenlandu, autonomnom dijelu Danske, zaustavljeni su 2019, nakon što su SAD pozvale Kopenhagen da se suprotstavi ovim planovima.
Zapadne diplomate priznaju da isključenje Rusije iz Savjeta otvara "mnoge dileme".
Jedan visoko rangirani zapadni političar je primijetio: "S jedne strane, program koji želimo da promovišemo na Arktiku nema mnogo smisla bez Rusije, koja čini 40 odsto Arktika. S druge strane, trenutno ne možemo da sarađujemo sa Rusijom. Sa time se upravo suočavamo."
