Alarmantno otkriće: Dio Zemlje postao tamniji

Zahvaljujući laganoj Zemljinoj rotaciji od 1.673 kilometra na sat, ako su dvije tačke jednako udaljene od našeg ekvatora, trebalo bi da budu relativno jednako zagrijane sunčevim zračenjem. Naravno, stvarnost nije baš tako jednostavna, piše Popular Mehaniks.

Nova studija, objavljena u žurnalu PNAS, urađena prema podacima satelita Clouds and the Earth’s Radiant Energy System (CERES) sugeriše da sjeverna hemisfera zapravo postaje tamnija od južne hemisfere, a to bi mogao biti veliki problem dok svijet žuri da ublaži klimatske promjene.

Tim naučnika, koje je predvodio Norman Loub iz Istraživačkog centra Lengli pri NASA, otkrio je da sjeverna hemisfera doživljava neto gubitak zračenja u poređenju sa južnom hemisferom. To znači da je „gornja“ polovina planete tamnija u smislu da apsorbuje više svjetlosti, a reflektuje manje.

Sve ovo utiče na "radijacioni budžet" Zemlje, odnosno količinu svetlosti koju planeta apsorbuje i ponovo emituje u svemir kao izlazno dugotalasno zračenje (OLR). Tipično, ova neravnoteža se kompenzuje okeanskim strujama koje prenose energiju sa južne hemisfere na severnu hemisferu, ali promene na površini su toliko poremetile ravnotežu da okeanske struje nisu nadoknađivale razliku u posljednje dvije decenije.

BiH

Vranješ: Skandaloznim odlaskom kod Šmita Lagumdžija pokazao u čijoj je službi

"Zatamnjenje sjeverne hemisfere u odnosu na južnu hemisferu povezano je sa promijenama u hemisfernim razlikama u interakcijama aerosoli i zračenje, površinskom albedu i promijenama u kruženju vode u prirodi. Kako oblaci reaguju na ovu hemisfernu neravnotežu, ima važan uticaj na klimu u budućnosti", napisali su autori.

Jedan od glavnih pokretača ove promjene je albedo, odnosno refleksivnost Zemljine površine. Najupečatljivija komponenta je arktički morski led, čiji brzi pad brzo zamijenjuje reflektujuće površine (snijeg i led) površinama koje više apsorbuju svjetlost (kopno i morska voda). Ovo povećava apsorpciju sunčeve svetlosti, čime se podiže temperatura površine, i glavni je razlog zašto se polarni regioni Zemlje zagrevaju četiri puta brže od ostalih dijelova svijeta.

Drugi glavni izvor refleksivnosti su oblaci, a nedavne studije su otkrile da su se oblaci, posebno niski oblaci, smanjili u posljednjim decenijama. Povrh svega, to bi dijelom moglo biti i zato što sjeverna hemisfera zagađuje manje nego ranije. Aerosoli (sitne čestice koje čine različite oblike zagađenja vazduha) mogu dijelovati kao seme za formiranje oblaka, a manje sjemena znači manje oblaka.

Svijet

Kremlj: Za rakete "tomahavk" potrebni američki stručnjaci

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) 2024. detaljno je objasnila kako smanjene emisije iz prekookeanskog brodarstva zapravo mogu ubrzati klimatske promjene zbog naglog smanjenja reflektujućih oblaka poznatih kao „brodski tragovi“. Naravno, više zagađenja nije rješenje, jer ovi gasovi i dalje zadržavaju toplotu na planeti, ali ovo otkriće je navelo neke naučnike da razmotre eksperimentisanje sa tehnikama geo-inženjeringa kao što su ubrizgavanje stratosfernih aerosola ili posvjetljavanje morskih oblaka.

U slučaju razlike u „radijacionim budžetima“ između dvije hemisfere, dok su ekološki zakoni sjeverne hemisfere doveli do određenog napretka u smanjenju zagađenja, južna hemisfera je doživjela ekstremne nalete ubrizgavanja aerosola iz brojnih izvora – od australijskih požara do erupcija vulkana Tonga 2021. i 2022. godine, navodi Fiz.org.

Dok se razlika između ovih „radijacionih budžeta“ polako povećava (za oko 0,34 vata po kvadratnom metru po deceniji), razlike će biti dovoljne da značajno utiču na klimatske modele i iskrive naš pogled na budućnost planete, piše Informer.