Potopljena "piramida" u Japanu mogla bi da promijeni sve što smo do sada mislili da znamo o drevnom svijetu.
Na samo 25 metara ispod nivoa mora, u blizini ostrva Rjukju u Japanu, nalazi se misteriozni objekat poznat kao Jonaguni spomenik, koji i dalje zbunjuje i fascinira istraživače još od otkrića 1986. godine, piše Dejli Mejl.
Ova ogromna struktura sa oštrim, pravilnim stepenicama visoka je oko 27 metara i deluje kao da je potpuno izrađena od kamena, što mnoge navodi da vjeruju da je djelo ljudskih ruku.
Uočen šesti okean koji se polako pojavljuje
Međutim, ispitivanja stene pokazuju da je stara više od 10.000 godina, što znači da, ukoliko je neka civilizacija zaista izgradila ovu piramidu, to bi se desilo prije nego što je region bio potopljen – prije više od 12.000 godina, navodi Dejli Mejl.
To bi je stavilo daleko u prošlost u odnosu na većinu poznatih drevnih građevina, uključujući egipatske piramide i Stounhendž.
Danas se smatra da su ljudi počeli da grade velike građevine poput hramova i piramida tek sa razvojem poljoprivrede, prije oko 12.000 godina.
Ako je, međutim, neka napredna civilizacija već tada gradila ogromne stepenaste piramide, to bi moglo zauvijek da promijeni istoriju i ukaže na postojanje još jednog izgubljenog ljudskog naroda – poput mita o Atlantidi.
"Japanska Atlantida"
Zapravo, Jonaguni spomenik često nazivaju "japanskom Atlantidom", ali skeptici i dalje osporavaju teoriju da je ova struktura djelo čovjeka.
Spomenik Jonaguni otkrili su ronioci prije skoro 40 godina, oko 100 kilometara istočno od Tajvana.
Iako skeptici tvrde da je u pitanju prirodna stijena, spomenik ima oblik piramide sa nevjerovatno pravilnim stepenicama koje djeluju kao da su isklesane.
Ova lokacija nedavno je dospela u žižu javnosti nakon debate među naučnicima u popularnom podkastu Džo Rogana.
Prirodna formacija ili djelo ljudskih ruku?
Pisac i istraživač izgubljenih civilizacija Grejem Henkok i arheolog Flint Dibl raspravljali su o poreklu Jonaguni spomenika. Dibl je tvrdio da ne vidi ništa što bi ukazivalo na ljudsku izgradnju.
"Vidio sam mnogo čudnih prirodnih formacija i ovdje ne vidim ništa što me podsjeća na ljudsku arhitekturu", rekao je Dibl.
"Zapanjujuće mi je da ti to vidiš kao čistu prirodu, Flint, ali izgleda da mi jednostavno imamo potpuno različite oči", odgovorio je Henkok.
On je dodao da fotografije sa ronjenja jasno pokazuju lukove, megalite, stepenice, terase i čak isklesano "lice" u kamenu – sve naznake da su ljudi možda zaista bili graditelji.
Ako je spomenik zaista sagradila neka misteriozna civilizacija prije više od 10.000 godina, on bi se pridružio sve većoj listi zagonetnih struktura koje nikako nije trebalo da je bilo moguće sagraditi u to vrijeme.
Otprilike iz istog perioda potiče i čuvena građevina Göbekli Tepe u Turskoj, koju mnogi vide kao dokaz izgubljenih civilizacija.
Peščare ploče spomenika Jonaguni ubijedile su mnoge istraživače da je jedna napredna civilizacija zaista izgradila piramidu prije kraja poslednjeg ledenog doba.
Slično kao Jonaguni, i struktura Gunung Padang u Indoneziji mogla bi da potiče iz još starijeg perioda.
Gunung Padang, koju su ponovo otkrili holandski istraživači 1890. godine, smatra se najstarijom piramidom na svijetu. Istraživanja pokazuju da se megalit dubine oko 30 metara, sakriven unutar vulkanskog brda, datira na više od 16.000 godina.
Godine 2023. naučnici su izjavili da ta struktura menja dosadašnje shvatanje o tome koliko su zapravo bile "primitivne" lovačko-sakupljačke zajednice – otkrivajući stvarne inženjerske sposobnosti drevnih civilizacija.
Prema dr Masaakiju Kimuri, naučniku koji je testirao uzorke pješčara, slučaj "Japanske Atlantide" je i dalje otvoren. On je utvrdio da stijene potiču iz perioda starijeg od 10.000 godina, kada je ta oblast još uvijek bila kopno.
Studije pokazuju da su na vrhuncu posljednjeg ledenog doba, prije oko 20.000 godina, nivoi mora bili za oko 120 metara niži nego danas.
Ipak, 1999. godine, dr Robert Šok sa Bostonskog univerziteta pokušao je da obori teoriju o Atlantidi u Pacifiku, tvrdeći da geološki dokazi ukazuju da je Jonaguni prirodna formacija.
On je primijetio da spomenik dijeli karakteristike sa drugim obližnjim stenskim formacijama i da se nalazi u seizmički aktivnoj zoni, što znači da su pukotine i ravne površine samo rezultat prirodnog raspucavanja pješčara.
"Kada ljudi vide fotografije Jonaguni spomenika, često im zbog pravilnosti linija i uglova djeluje kao da je vještačka tvorevina", napisao je Šok.
Takođe je dodao da su stijene prekrivene slojevima morskog života tokom vijekova, što dodatno doprinosi iluziji pravilnosti i ujednačenosti.
"Mislim da ovu strukturu treba smatrati pretežno prirodnom dok se ne pojave novi dokazi koji bi ukazali na suprotno. Ali, ni u kom slučaju ne smatram da je slučaj zatvoren", zaključio je Šok.
(b92)
