Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je glavni cilj sudskog procesa protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika njegov progon s jasnom namjerom da se on zaustavi u političkom djelovanju i to na način što bi neko donio presudu koja bi to omogućila.
"Apsolutno je jasno da je ovaj sudski proces u potpunosti politička, a ne pravna stvar, dok utrkivanja pojedinih predstavnika političkog Sarajeva ko će uhapsiti Dodika su ludosti. To sve pokazuje koliko su oni samo ostrašćeni, pa i nespremni za suživot i poštovanje zakona", rekla je Cvijanović u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpska - Srna.
Cvijanović je ocijenila da je krajnje nedemokratski voditi proces protiv nekoga ko je legalno i demokratski izabran voljom naroda jer nije ispoštovao nametnutu odluku nekog tamo pojedinca /Kristijana Šmita/, nelegalnog i samozvanog visokog predstavnika, koji na to nije ni imao pravo.
"Prvo, onaj koji je propisao tu odluku, to jeste taj neki tamo pojedinac /Šmit/ nema pravo da donosi zakone niti nameće odluke. Drugo, on prema međunarodnom pravo uopšte nije dobio nadležnost da se time bavi", rekla je Cvijanović, podsjećajući da je od stranaca napravljen veliki pritisak da se pokrene pravosudni proces protiv predsjednika Republike Srpske.
Ona je konstatovala da je Šmit isfrustriran činjenicom da nema priznanje u okviru BiH i to ne zato što ga neko mrzi ili ima nešto protiv njega lično.
"Nemamo ništa protiv njega lično, ali imamo protiv izvrtanja međunarodnog prava. Nema rezolucije organa UN kojom je taj čovjek imenovan za visokog predstavnika za razliku od prethodnih", pojasnila je Cvijanović i naglasila da Savjet za implementaciju mira /PIK/ nije dejtonska kategorija i nema nadležnosti da imenuje visoke predstavnike, te da je to izrugivanje međunarodnom pravu.
Ona je navela da se Republika Srpska, uprkos odlukama OHR-a i Ustavnog suda BiH, konstantno bori za očuvanje svoje ustavne pozicije, nadležnosti i identiteta, te da ono što institucije Srpske na tom planu rade ne bi moglo da rezultuje bilo kakvim sukobom. "Mi želimo samo jedno - poštovanje Dejtona i Ustava", poručila je Cvijanović.
SUPROTSTAVLjANjЕ UNITARIZACIJI BiH JЕ SUPROTSTAVLjANjЕ UZIMANjU JЕDNOG PO JЕDNOG PRAVA RЕPUBLICI SRPSKOJ
Na pitanje da li se Milorad Dodik našao pred Sudom BiH jer je političkom Sarajevu i pojedinim ambasadama najveća smetnja na putu ka unitarizaciji BiH, Cvijanović je upitala zašto se Dodik ne bi suprotstavljao unitarizaciji, navodeći da je njegovo suprotstavljanje normalno i očekivani i da ga na to obavezuje Ustav i Srpske i BiH.
"Ako poštujete Ustav onda naravno da znate kako je država ustrojena, a ako hoćete da ste legalista vi to morate da poštujete. Što biste vi odustali od nekih svojih prava samo zato što neko drugi hoće i želi da vam oduzme prava? Ovdje je stvar o nekoj legalnosti, odnosa prema pravilima, propisima, zakonima i konačno prema Ustavu. Ja uopšte ne znam zašto bi to tako bilo čudno i za vođenje pred sud", rekla je Cvijanović.
Ona je naglasila da Dodik ima podršku institucija Srpske, predstavnika Srpske i svih koji se nalaze u zajedničkim organima BiH da radi u skladu sa Ustavom i zakonima, što je on i činio.
"Predsjednik Dodik ima apsolutnu podršku i mene i svakog našeg predstavnika u Savjetu ministara, oba doma Parlamentarne skupštine, kao što ima i podršku Narodne skupštine Srpske", rekla je Cvijanović.
Ona je navela da se suprotstavljanjem unitarizaciji BiH Dodik suprotstavlja mnogim drugim stvarima koje idu na štetu Republike Srpske.
"Prvo, hoćemo da stvari držimo u ustavnim okvirima, što je ispravno. Druga stvar, taj put ka unitarizaciji nosi jedno po jedno, oduzima jedno po jedno pravo i nadležnost od Republike Srpske i onda neko mora da kaže – 'dosta više, ovo nema veze sa onim sa onim što smo mi potpisali u Dejtonskom sporazumu, to je kršenje Dejtona'", rekla je Cvijanović.
Ona je upozorila da bi oduzimanje imovine Srpskoj značilo gašenje određenih funkcija i institucija Srpske.
"Kada oduzimate nekom imovinu onda vi gasite određene funkcije, kada gasite funkcije prestaje potreba za institucijama, kada nemate institucije nemate ni servis za svoje građane, kada nemate servis za svoje građane nema smisla ni da postojite. To je slijed koraka koji su onu naumili da naprave i to je nama potpuno jasno", ukazala je Cvijanović.
Ona je istakla da postoji veoma snažna struktura u Republici Srpskoj, na čelu sa predsjednikom Dodikom, koja se tome opire i to uz apsolutnu podršku naroda Republike Srpske.
BiH ĆЕ BITI NORMALNA ZЕMLjA KADA SЕ DOMAĆI POLITIČARI DOGOVORЕ, A STRANCI NЕ BUDU MOGLI DA KVARЕ
"Zašto bi mi zajedno sa našim narodom dozvolili ili prihvatili da se oduzima sve ono što jesu naša prirodna bogatstva, stanište, imovina i sve ono čime raspolažemo. Zašto? Da bi neko rekao da BiH izgleda normalnije. Ona će izgledati normalno kada mi budemo sjedili kao odgovorni ljudi, dogovarali se, i kada nešto dogovorimo, a da nam to ne pokvari neki stranac. Tada će BiH biti normalna. Znači, samo kada se mi dogovorimo, a stranci kažu – 'e, dobro je, ok, rade ljudi posao'", naglasila je srpski član Predsjedništva u intervjuu Srni.
Ona je rekla da se predstavnici Srpske odupiru "imaginacijama o građanskoj državi" institucionalnim radom, odlukama institucija i pozivanjem na Ustav.
"Sve što radimo je u okviru Ustava i ustavnosti i na taj način se odupiremo raznim pritiscima. Što bi mi odustali od ustavnosti? Zato što ima neko imaginaciju o građanskoj državi? Ili se nekom to sviđa, nekom je to kul!? Okej, super, ali tako ne piše u Ustavu. Dakle, imaju oni neke vizije i fantazije u okviru BiH, znamo mi to, ali sve to i može da ostane samo na nivou fantazija", rekla je Cvijanović.
STVARI U BiH VRATITI U NORMALNЕ TOKOVЕ, INAČЕ OVO IDЕ U SOPSTVЕNI SUNOVRAT
"Srpska se bavi institucionalnim radom u okviru kojeg brani svoju ustavnu poziciju. Niko na svijetu nije blesav da se odrekne neke svoje autonomije ako je ima, pa makar to željele neke velike sile. Svako se bori da to sačuva, što je legitimno i normalno. Dakle, stvari se u BiH hitno moraju vratiti u neke normalne tokove, inače ovo ide u svoj neki sopstveni sunovrat. Domaće snage koje čine vlast u BiH mogu i moraju da naprave korisne stvari i da u dogovoru idemo nekim normalnim putem i ostvarujemo neke svoje ciljeve", rekla je Cvijanović.
Ona je konstatovala da stalne zapadne pritiske na Republiku Srpsku doživljava kao neprijateljski politički čin i ponašanje u okviru kojeg se nešto želi oduzeti od njenih nadležnosti, ali i resursa.
U BiH postoje mnogi bezbjednosni izazovi, rekla je ona, iako su zapadne zemlje na ovim prostorima mnogo toga deradikalizovale i prećutale, braneći svoje laži koje su posijane ranije.
Cvijanović je podsjetila da su na ovim terenima i po BiH "vršljale" brojne organizacije, koje su i od Zapada proglašavane terorističkim, i bile direktne učesnice određenih terorističkih napada po svijetu, ali oni to nastoje da prikriju raznim lažima.
"Oni /zapadne zemlje/ nastoje da se o tome ne priča jer je jedan od političkih zadataka bio da ovaj prostor nije radikalizovan iako činjenice govore drugačije, iako svi znamo šta je i kako bilo", rekla je ona u intervjuu za Srnu.
Ona je istakla da i u tom smislu nedostaje objektivnost zapadnih zemalja, te da ovdašnje institucije treba da rade na tome da BiH nema bezbjednosne izazove što je u interesu svakog građanina i entiteta, ali i regiona.
ZAŠTO BiH MORA BITI GRAĐANSKA, KAD U OKVIRU SAMЕ ЕU POSTOJЕ DЕCЕNTRALIZOVANЕ ZЕMLjЕ
Cvijanović je rekla u intervjuu Srni da postoji put koji bi relaksirao trenutnu političku situaciju u BiH, ali da je za to prvo potrebna ЕU koja je racionalnija, razumnija i koja želi stvari da posmatra na način koji bi relaksirao određene stvari, a ne da traže da izmišljamo "toplu vodu".
Ona je navela da u okviru ЕU postoji nekoliko decentralizovanih zemalja koje su različito ustrojile tu svoju decentralizaciju.
"U Belgiji je normalno da se ljudi dogovore između regija i onda jednom ode predstavnik iz jedne regije, drugi put iz druge, treći put sa nivoa Belgije i predstavljaju te stavove. I to je normalno. U Njemačkoj, takođe, imate jasno propisane stvari. Član 23 njemačkog Ustava regulisao je pitanje lendera, šta oni preuzimaju. Imate implementacioni zakon koji onda kaže šta lenderi, odnosno pokrajine koje su članice Njemačke, mogu da rade. I niko nikome se ne odupire, sve je na bazi dogovora", rekla je Cvijanović.
Ona je navela da je u Njemačkoj jasno opisan mehanizam rješavanja sporova između različitih nivoa vlasti, a kada se u BiH to stavi u mehanizam koordinacije oni kažu da to ne valja, a u Njemačkoj valja.
"Mi smo to prekopirali od njih, kao i masu stvari. Zna se tačno ko šta rješava ako se jedan nivo ne može dogovoriti sa drugim nivoom. Imaju posebni organi, odnosno komisije - zajednička tijela, i na kraju dogovorom dođu do nečeg zajedničkog", pojasnila je Cvijanović.
Ona je naglasila da se samo u BiH ne može ništa uzeti što normalan svijet koristi, jer oni odmah kažu "niste vi Njemačka, niste vi Belgija".
"Pa nismo, nećemo ni da budemo. Ja neću da budem Belgija, neću da budem Njemačka, ali hoću da budem neko ko koristi neke dobre prakse nekoga drugoga. Pa i Španija je decentralizovana. Bilo je i Ujedinjeno Kraljevstvo članica ЕU i oni su isto tako decentralizovana država", navela je Cvijanović i upitala šta je problem da BiH bude decentralizovana.
"Oni kažu ne možemo mi biti decentralizovana zemlja, već moramo da postanemo građanska BiH. Ne moramo, gdje to piše, zašto bi mi morali biti to ako ne želimo", rekla je Cvijanović.
Ona je podsjetila na izjave pojedinih poslanika njemačkog Bundestaga, od kojih su neki porijeklom iz BiH, koji su pričali bajke o građanskoj državi i upitala gdje su oni sad, šta se čulo o njima, šta se dešava u Njemačkoj danas?
"Šta se dešava s tom politikom koja nama drži predavanje kako treba da budemo centralizovani, kako treba da budemo građani, kako nije bitno ko je ko!? Pa, ljudi, ako je ovdje važno da se identitet poštuje, onda poštujte identitete. Možda jednom postane nevažno, ali sad je važno.
Ako imate zaštitu kolektivnih prava, pa što da ih gušimo? Daj da ostvarujemo kolektivna prava. Možda nam nekada dosadi da ih ostvarujemo. Ali sad niti vjerujemo jednim drugima, niti vjerujemo tim drugima koji nam sa strane govore šta trebamo da radimo, ne vjerujemo nikome i prosto smatramo da je to važno", rekla je Cvijanović, dodavši da treba da BiH i njene ljude puste da urade ono što njihovi politički predstavnici dogovore, a ne da ruše kako stranci, tako i oni koji su u opoziciji.
Ona je navela da ЕU dugo ima slogan "Ujedinjeni u različitosti", te da bi bilo dobro da tako funkcioniše i u budućnosti.
"Nisam sigurna da će biti tako mudri da zaista tako funkcioniše i ubuduće, ali to bi bilo jako dobro i za nas koji smo sada u Zapadnom Balkanu, ali i za cijelu Еvropu", zaključila je Cvijanović.
.jpg)
