Sutra je Lazareva subota: Ovo je simbolika zvončića i vijenaca

Ovaj dan slavio je i blaženopočivši Patrijarh Pavle kao svoju krsnu slavu, a u narodu je ostao upamćen kao praznik radosti, naročito među djecom.

Hronika

Milan pokušao da zadavi i siluje djevojku, jedno je spasilo u zadnjoj sekundi

Zašto je Vrbica praznik djece

U pravoslavlju se Vrbica doživljava kao praznik dječije radosti. Prema jevanđelskom predanju, Hristos je, polazeći u Jerusalim, rekao: „Pustite djecu k meni, jer takvih je carstvo nebesko.“

Zbog toga se upravo na ovaj dan u hramovima okuplja veliki broj najmlađih, koji svečano obučeni dolaze na bogosluženje, noseći zvončiće oko vrata i grančice vrbe u rukama. Taj prizor postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola praznika.

Lazareva subota obilježava uspomenu na dan kada je Isus Hristos vaskrsao Lazara iz groba. U hrišćanskom učenju taj događaj ima posebno značenje, jer predstavlja pobjedu života nad smrću i najavu vaskrsenja svih vjernika.

Nauka i tehnologija

Astronauti iz misije Artemis II lansirani prema Mjesecu

Prema predanju, Lazar je posle vaskrsenja živio još 30 godina kao kiparski arhiepiskop, propovjedajući hrišćanstvo.

Vrba, koja se na ovaj praznik unosi u pravoslavne hramove, ima duboku simboliku. Njene grane podsjećaju na palmine grančice kojima je narod pozdravio Hrista prilikom ulaska u Jerusalim. Poslije osvećenja, vjernici ih nose kućama i stavljaju pored ikone i kandila.

Običaji koji se čuvaju u srpskim domovima

Za Lazarevu subotu vezuju se brojni običaji širom Srbije. U mnogim krajevima vjeruje se da u kuću tog dana treba unijeti vrbu i koprivu, jer one simbolično donose zdravlje, napredak i zaštitu domu.

Djeci se oko vrata stavljaju mala zvonca na trobojci, kao znak radosti i pobjede života nad smrću. Osim vrbe i zvončića, važan dio praznika je i svježe cvijeće, koje se bere na Vrbicu i ostavlja preko noći u vodi. Vjeruje se da se ukućani na Cvijeti tom vodom umivaju za zdravlje i blagostanje.

Zdravlje

Koja hrana je najgori izbor za doručak?

U pojedinim krajevima zadržao se i običaj odlaska na rijeku rano ujutru. Tada se iz vode uzima kamenčić, stavlja na nogu i šutira što dalje, uz riječi koje prizivaju zaštitu od zmija i svakog zla.

Lazarice i stari narodni običaji

Posebno mjesto u narodnoj tradiciji imaju Lazarice — povorke neudatih djevojaka, svečano obučenih i ukrašenih, koje su nekada na ovaj praznik obilazile kuće i pjesmom domaćinima željele sreću, napredak i plodnu godinu.

Običaj je nalagao da Lazar i jedna od Lazarica pred svakom kućom izvedu poseban ples, dok su ostale učesnice pjevale. Domaćini su ih darivali jajima i posnim kolačima, a vjerovalo se da njihov dolazak donosi blagostanje u dom.

Vatre uoči praznika i simbolika okupljanja

U nekim krajevima Srbije veče uoči Lazareve subote obilježava se paljenjem vatri na raskrsnicama ili u dvorištima. Vatre se prave od suvih stabljika kukuruza i granja, a njihova svjetlost simbolično podsjeća na radost Lazarevog vaskrsenja i najavljuje svetlost Hristovog vaskrsenja.

Društvo

U Srpskoj rođeno 16 beba

Oko tih vatri narod se okupljao, razgovarao i dočekivao praznik zajedno, a mladići su često preskakali plamen kao znak hrabrosti i simboličnog očišćenja od grijeha. Ovaj običaj, osim simbolike, imao je i važnu društvenu ulogu — da ljude poslije zime ponovo okupi i poveže u zajedništvu.

Praznik koji spaja vjeru, tradiciju i porodičnu radost

Lazareva subota i Vrbica i danas ostaju među najljepšim praznicima u pravoslavnom kalendaru. To je dan u kojem se spajaju vjera, porodična toplina, dječija radost i bogata narodna tradicija, a običaji koji ga prate svjedoče o dubokoj povezanosti crkvenog i narodnog života u Srbiji.

(Kurir)