Novi zakon koji je prije nekoliko dana usvojen u prvom čitanju u Saboru, a s obzirom na dosadašnju praksu hrvatskih vlasti, može dovesti do nove "Oluje" u kojoj će glavne mete biti mrtvi Srbi, ali i ono malo preostalih koji su svedeni na statističku grešku.
Upozoravaju na ovo predstavnici srpskih udruženja komentarišući kontroverzni Zakon o grobljima kojim je predviđeno uklanjanje svih spomenika podignutih nakon 30. maja 1990. godine, a koje su porodice Srba podigle svojim stradalim tokom građanskog rata u ovoj državi. Oni smatraju da je ovo samo nastavak cementiranja etničkog čišćenja Srba i zastrašivanja srpskih povratnika.
Kako je istaknuto od strane predlagača ovog akta - Vlade Hrvatske, na udaru će se naći sva nadgrobna obilježja koja slave "paravojske" i "veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku". Poslanici desnog Domovinskog pokreta, partnera u Vladi HDZ-a premijera Andreja Plenkovića, nisu krili zadovoljstvo zbog, kako su istakli, uklanjanja "četničkih spomenika".
Prema riječima direktora "Veritasa" Save Štrpca, ono što zabrinjava jeste što je ovim aktom, koji još treba da prođe i drugo čitanje prije nego što i zvanično stupi na snagu, predviđeno da sve ono što ne bude nekom odgovaralo može biti stavljeno pod lupu i ekspresno uklanjanje.
"U tekstu ovog zakona pominje se nešto slično kao i u drugim hrvatskim aktima. Data je jedna formulacija da sve ono što se nalazi na spomenicima, a što vrijeđa vjerska, moralna ili nacionalna osjećanja Hrvata, ali i veliča agresorsku vojsku, mora biti uklonjeno. Slično tumačenje je primijenjeno u još jednom aktu o prekršajima, u kom se navodi da je kažnjivo pjevanje ili izvođenje srpskih pjesama, ali i isticanje određenih nacionalnih simbola. Kao i kod pjesama, tako će i u slučaju spomenika svako moći nekog da prijavi, jer su mu, navodno, povrijeđena moralna, vjerska i nacionalna osjećanja. Odbori koji budu formirani će o tome presuđivati. Da zaključim, nije stvar u formulaciji, već kako će se sve u praksi tumačiti i sprovoditi. I to je nešto čega se Srbi najviše boje, jer postoji opravdan strah da bi sve ovo moglo poprimiti šire razmjere“, istakao je Štrbac.
Smatra i da je u hrvatskoj javnosti namjerno stvoren utisak da je po cijeloj Hrvatskoj razasuto četničko groblje, a što, kako je istakao - nije istina. Da bi svoje tvrdnje vlasti i opravdale, Štrbac kaže da su mediji čak objavili imena lica, pokojnika, čiji bi spomenici trebalo da budu srušeni odmah u prvom navratu.
Tu je i spomen-mauzolej podignut Vukašinu Šoškočaninu u Borovu Selu, spomenik Milanu Krneti u Kistanjama i Miletu Babiću rodom sa Korduna.
Kao obrazloženje je navedeno što se u slučaju Šoškočanina na njegovom spomeniku nalazi isklesana rečenica: "Ovo je srpska zemlja". Kod Krnete im je zasmetalo što piše da je dao život za otadžbinu, a u slučaju Babića - srpski grb sa četiri "S".
Navodi i da ga je, kada se pročulo da se priprema jedan ovakav zakon, zvao jedan broj Srba iz Hrvatske, ali i onih izbjeglih, koji su mu poslali slike nadgrobnih spomenika koji već sada izgledaju osakaćeno i ružno, jer su iz straha uklonili i prefarbali određene nadgrobne natpise.
Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta kaže da očekuje da budu srušeni svi spomenici srpskim borcima ako na njima piše da su poginuli za srpstvo ili kao žrtve rata ili da su svoje živote dali za Krajinu.
Izrazio je i bojazan da će broj srušenih srpskih spomenika biti velik jer krajnji cilj ovog zakona može biti i da se sa nadgrobnih spomenika skine ćirilica.
Podsjetio je na jedan od ranijih primjera, kada je direktor Komunalnog preduzeća u dalmatinskoj opštini Vrsi pored Zadra tražio od starije Srpkinje u selu Poljica da u roku od 15 dana ukloni ćirilicu sa nadgrobne table pokojniku jer Srba u toj opštini navodno nema više od trećine od ukupnog broja stanovnika, kako stoji u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.
Nedorečena procedura
Portal "Novosti", jedini na srpskom jeziku u Hrvatskoj, u jednom od tekstova posvećenih ovom zakonu kao indikativno navodi da je sam protokol za uklanjanje problematičnih spomenika dosta nejasan, ali i da inicijatorima novog zakona takva, nedorečena procedura i odgovara.
"Nije poznato ko će sjediti u tijelima koja će u svemu odlučivati, kakve će biti stručne i moralne kvalifikacije članova i ko će, na kraju, odlučivati o bilo čijoj prijavi“, istakli su autori ovog teksta dodajući da, kada dođe do odluke da se neki spomenik mora ukloniti, a vlasnik groba to ne učini, prijeti mu kazna od 1.000 do 5.000 evra.
(Glas)
