Robijao u Banjaluci, tužio Milanovića: Ko je ubijeni Zoran Grgić

Prema iskazima svjedoka, dva muškarca cijeli su se dan družila na obližnjem izletištu Ljeskove vode. Počinilac je poznat policiji te je u bijegu.

Svijet

Mediji: Muškarac iz BiH poginuo na frontu u Ukrajini

Blokiran je saobraćaj prema Ljeskovim vodama i Vrhovini te je istraga u toku. Nešto iza 18 sati, ubica je muškarcu na putu u Šušnjevcima prepriječio svojim vozilom put. Izašao je iz auta i upucao muškarca koji je stao sa svojim vozilom. Zatim je pobjegao. Ranjenog muškarca pokušali su reanimirati, ali preminuo je na mjestu.

Kako nezvanično javlja "Jutarnji", ubijen je Zoran Grgić (62) iz Slavonskog Broda, bivši član Vijeća za građansku kontrolu bezbjednosno-obavještajnih službi Sabora Republike Hrvatske.

Ko je Zoran Grgić?

Zoran Grgić, rođen je u Slavonskom Brodu gdje je završio osnovnu i srednju školu te tamo, ali i u Zagrebu studirao.

Kako je svojevremeno tvrdio, zbog njegovih političkih stavova maltretirala ga je tadašnja Služba državne bezbjednosti te je jedno vrijeme proveo u zatvorima u Banjaluci i Požegi.

Razlog je, tvrdio je, bio verbalni delikt.

Hronika

Prvi snimak sa mjesta gdje je navodno ubijen Zoran Grgić

"Famozni član 133. KZJ - verbalni delikt. Ko rječju, mišlju ili djelom vrijeđa SFRJ, revolucionarnu ulogu KP i tako dalje... Krimen je bilo zagovaranje višestranačja, prava Hrvata na vlastitu državu i pozivanje na opštu povelju o ljudskim pravima…", ispričao je.

Tužio Zorana Milanovića

Zoran Grgić je 2015. godine u centar pažnje dospio kada je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika Vlade Hrvatske Zorana Milanovića, ministra unutrašnjih poslova Ranka Ostojića, ministra branitelja Predraga Matića i direktora policije Vlade Dominića, pisao je tada "Jutarnji".

Županijskom Državnom tužilaštvu u Zagrebu Grgić je na dvadesetak stranica napisao da navedene zvaničnike optužuje za krivična djela teške tjelesne povrede, nepružanja pomoći i napuštanje nemoćne osobe, povrede ravnopravnosti građana, povrede slobode izražavanja misli, povrede prava na okupljanje i javni protest, povrede slobode vjere, protivpravno oduzimanje slobode, prisile, prijetnje, narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora, protivzakonite pretrage, klevete, dovođenje u opasnost života i imovine opšteopasnom radnjom ili sredstvom, zloupotrebe položaja i ovlaštenja, zatim za mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, neprijavljivanje pripremanja i počinjenja krivičnog djela, zločinačko udruživanje, veleizdaju i povredu ugleda Republike Hrvatske.

Biografija

Prema njegovoj biografiji objavljenoj na stranici Sabora, po izlasku iz zatvora nastavio je studije mašinstva.

Od 1995. do 2007. živio je i radio na Malom Lošinju, i, prema njegovim tvrdnjama pisao za "Večernji list", "Fokus" i "Hrvatsko Slovo"" o temama iz geopolitike i privrede. Ipak, sada, nakon njegovog ubistva, "Večernji" pak piše samo da je povremeno za njih komentarisao "bezbjednosne situacije".

U tri mandata je imenovan za člana Vijeća za građansku kontrolu bezbjednosno-obavještajnih agencija na prijedlog HDPZ-a (Hrvatskog Društva Političkih zatvorenika).

Region

Ubijen bivši poslanik HDZ-a Zoran Grgić?

"2005. Bio sam član Organizacionog odbora konferencije 'Sistem Bilding apoč tu kombating terorism', održane u Hrvatskom saboru pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu bezbjednost te tom prilikom autor zapaženog stručnog članka: 'Geoplitikal end geostratedžik aspekts of posibl terorist ataks egenst Ripablic of Kroejša", tvrdio je u svojoj biografiji objavljenoj na sajtu Hrvatskog sabora.

Dalje je navodio da je do 2016. objavio više stručnih i naučnih radova iz područja bezbjednosti, geopolitike i privrede.

Bio je oženjen i otac dvoje djece.