Na sastanku u Bijeloj kući nije bio lider zemlje važne za Ukrajinu

Ali, nedostajao je predstavnik veoma važne evropske zemlje - Poljske!

Odsustvo Poljske u Vašingtonu u Varšavi nije prošlo nezapaženo. Sastanci su pažljivo praćeni i široko komentarisani u Poljskoj, pri čemu se pažnja nije fokusirala samo na njihov sadržaj, već i na činjenicu da nijedan od najviših poljskih lidera nije bio prisutan, piše "Kijev Post".

Istraživanja pokazuju: Amerikanci nisu nikad manje pili alkohol

Debata oko odsustva Poljske razvija se duž dvije glavne linije.

Prva je ukorijenjena u nacionalnim aspiracijama i osjećaju dostojanstva. Kao zemlja srednje veličine u EU koja je od 2022. pružila značajnu vojnu, humanitarnu i diplomatsku pomoć Ukrajini, Poljska očekuje svoje mjesto za stolom donošenja odluka u vezi sa budućnošću regiona.

U tom kontekstu, prisustvo finskog predsjednika Aleksandra Stuba - koji predstavlja manju zemlju sa manjim geopolitičkim uticajem - mnogima u Varšavi je djelovalo kao simbolično poniženje, prenosi "Telegraf".

Druga osa otkriva duboku unutrašnju borbu za vlast između poljskog predsjedništva i vlade. Ova borba oko kompetencija nije nova. Tragično poglavlje u tom sukobu dogodilo se 2010, kada je predsjednik Leh Kačinski poginuo u avionskoj nesreći u Smolensku. Uprkos godinama koje su prošle, tenzije između dva tabora se nisu smirile - naprotiv, intenzivirale su se.

Ovdje prvo udara: Na pragu regiona je potencijalno opasno vrijeme

Prema mnogim komentatorima, pad aviona bio je djelimično izazvan sukobom između Predsjedničke kancelarije i Kancelarije premijera - u vezi sa pravilima korišćenja vladinog aviona i odgovornosti za organizaciju posjete.

Tragedija, koja je na kratko ujedinila Poljake u žalosti, brzo je postala još jedna tačka političkih podjela u zemlji. Tokom godina, incident je evoluirao iz nacionalne tragedije u politički narativ i predmet brojnih teorija zavjere.

Noviji primjer desio se 13. avgusta, kada je održana video-konferencija između evropskih lidera i predsjednika SAD. Političari bliski premijeru Donaldu Tusku najprije su najavili njegovo učešće. Na kraju, Poljsku je predstavljao predsjednik Karol Navrocki.

Dok je zvanično promjena objašnjena američkim protokolom, široko je poznato da američka administracija održava bliže veze sa predsjednikom Navrockim i partijom PiS nego sa trenutnom poljskom vladom.

Veliki požar ''guta'' tržni centar

Nakon što je javno objavljen spisak učesnika sastanka sa Donaldom Trampom, izbio je talas međusobnog prebacivanja krivice između vlade i predsjedničke kancelarije. Zamjenik ministra spoljnih poslova Vladislav Teofil Bartozevski, u intervjuu za "Polsat Njuz", ponudio je uravnoteženiji pogled: podsjetio je javnost da američki predsjednik odlučuje koga će pozvati - i da ni poljski predsjednik ni premijer nisu bili među njima.

Važno je napomenuti da je jedan-na-jedan sastanak predsjednika Navrockog i američkog predsjednika zakazan za 3. septembar.

Da li Poljska drži neke adute?

Neki komentatori tvrde da odsustvo Poljske za stolom odražava pad političkog uticaja - dijelom zbog unutrašnjih nemira, dijelom zbog nekonzistentne spoljne politike. Ali slika je daleko od crno-bijele.

Decenijama, Poljska je podržavala težnju Ukrajine ka integraciji sa Zapadom. Nakon 24. februara 2022, Varšava je bila među prvima koji su poslali vojnu i humanitarnu pomoć, otvorila granice za izbjeglice i zalagala se za snažnu transatlantsku podršku Kijevu.

Nova istraživanja oborila stare mitove, proteini su dobri

Međutim, u posljednjim mjesecima ton se promijenio. Dok su neki zapadni lideri počeli da razmatraju mogućnost slanja trupa u Ukrajinu pod takozvanom Koalicijom voljnih, poljski političari - preko partijskih linija - čvrsto su odbacili bilo kakav potez tog tipa.

Umjesto toga, Varšava naglašava svoju logističku ulogu, posebno korišćenje aerodroma Ržešov-Jasionka blizu ukrajinske granice. Ipak, ovaj adut je već upotrijebljen - i u slučaju prekida vatre ili ponovnog otvaranja ukrajinskog vazdušnog prostora, njegova strateška važnost može opasti.

Još jedna komplikacija je osjetljivo pitanje ekshumacije žrtava masakra u Voliniji. Sve češće, poljski lideri - bez obzira na političku pripadnost - vezuju buduću podršku Ukrajini u NATO i EU za napredak u ovom istorijskom sporu.

Politizacija pitanja učinila ga je centralnom tačkom poljsko-ukrajinskih odnosa, čak i dok je put Ukrajine ka članstvu u bilo kojoj organizaciji još dalek.

Odsustvo kao strategija?

Neki glasovi u javnoj debati sugerišu da odsustvo Poljske može biti dio svesne strateške odluke. Nepoštovanje razgovora znači izbjegavanje legitimizacije ruske prisutnosti - posebno jer Poljska formalno ne priznaje Vladimira Putina kao legitimnog predsjednika Rusije zbog izborne prevare. Sastanak u Bijeloj kući nije donio konkretne odluke; i ako budu postignuti sporazumi koji su nepovoljni, Poljska neće biti potpisnik - izbjegavajući ponavljanje problema sa Minskim sporazumima.

Starica (107) otkrila tajnu dugog i srećnog života

U Varšavi se takođe sve više shvata da se razgovori u Vašingtonu ne tiču se samo Ukrajine, već šire arhitekture evropske bezbjednosti. Rusija želi da smanji prisustvo NATO na svom istočnom krilu i povrati uticaj u regionu. Prema Slavomiru Debskom, bivšem direktoru Poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM), američki zvaničnici su bili spremni za učešće Poljske - što sugeriše da odluka o odsustvu može biti politički proračunata, a ne nametnuta.

Sive zone diplomatije

Uprkos odsustvu u Vašingtonu, Poljska i dalje učestvuje u raznim diskusijama vezanim za bezbjednost.

Situacija je složena, i propuštanje jednog sastanka ne znači nužno dugoročno marginalizovanje.

Ipak, bez obzira na motive odsustva, tekući unutrašnji sukob u poljskoj politici otvara vrata stranih aktera da marginalizuju Varšavu i slabi njen diplomatski uticaj.

Prijevremene javne izjave - prije nego što se formira zajednička strategija - mogu u potpunosti oduzeti Poljskoj pregovaračku moć.