Neizvjesnost raste na Zapadu jer „niko ne zna“ kako će Moskva odgovoriti na potencijalnu odluku Zapada da Kijevu dozvoli da koristi oružje dugog dometa za gađanje ciljeva na teritoriji Rusije, piše Vašington post.
List smatra da je nuklearna opcija malo vjerovatna i da je Moskva ostavlja za kraj. Stoga Kremlj traži nove načine da osigura poštovanje „crvenih linija“.
Odgovor Rusije ovog puta će vjerovatno uslijediti, jer je ovo velika stvar koja podiže situaciju na novi nivo, rekla je Tatjana Stanova iz francuske kompanije za politički konsalting R-Politik.
Međutim, o nuklearnim mjerama ili direktnom udaru na teritoriju NATO-a će se, prema riječima Stanove, razmišljati samo ako „Putin osjeti prijetnju opstanku Rusije u njenom sadašnjem obliku, kada bude smatrao da drugog izlaza nema”.
Umjesto da koristi nuklearno oružje, Moskva bi mogla da odgovori sabotažama na vojnim i drugim objektima infrastrukture na Zapadu, gdje bi učešće Rusije bilo teško dokazati. Kremlj bi se takođe mogao obratiti grupama koje se već bore protiv zapadnih interesa, kao što su Huti u Jemenu, rekao je Lorens Fridman, profesor vojnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu.
Ruski politikolog Sergej Markov Markov sugerisao je da bi moguće mjere odmazde mogle biti zatvaranje britanske ambasade u Moskvi i udari na vazdušne baze u Poljskoj i Rumuniji, gdje se nalaze avioni F-16, namijenjeni Ukrajini.
„Pošto je Rusija uvjerena da će Moskva definitivno biti napadnuta u nekom trenutku, moramo prvi da udarimo“, rekao je on, a prenosi Sputnjik.
Ranije, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da će upotreba zapadnog oružja dugog dometa protiv Rusije značiti direktno učešće zemalja NATO u konfliktu u Ukrajini. Po njegovim riječima, to će bitno promijeniti samu suštinu sukoba.
