Odbijena žalba iranske pjevačice: Dobiće 74 udarca bičem jer je pjevala bez hidžaba

28.09.2026 20:58

Komentari:

0
Одбијена жалба иранске пјевачице. Добит ће 74 ударца бичем јер је пјевала без хиџаба
Foto: YouTube/printscreen

Žalbeni sud u Iranu potvrdio je kaznu od 74 udarca bičem izrečenu poznatoj pjevačici Parastoo Ahmadi, koja je nastupala bez obaveznog hidžaba, saopštili su njeni advokati.

Ahmadi je u decembru 2024. godine održala koncert u haljini bez rukava, a nastup je uživo prenosila na svom Jutjub kanalu. Iranski zakoni zabranjuju javne nastupe ženama i nalažu im nošenje marame i odjeće koja pokriva tijelo.

Iransko pravosuđe pokrenulo je postupak protiv 29-godišnje pjevačice nakon što je snimak njenog nastupa postao viralan i prikupio milione pregleda. Vlasti su tada poručile da je nastup bio „u suprotnosti sa zakonskim i kulturnim propisima zemlje“.

Krivični sud u Komeu proglasio je u junu Ahmadi i osam članova njenog benda i produkcijskog tima krivima za optužbe koje uključuju „vrijeđanje javnog morala“ objavljivanjem „opscenog i nepristojnog sadržaja“. Uz kaznu od 74 udarca bičem, na dvije godine im je zabranjeno bavljenje audiovizuelnim djelatnostima i napuštanje zemlje.

Advokat: Žalbeni sud nije održao raspravu

U petak je viši sud odbio žalbu optuženih bez održavanja rasprave, prema riječima njihovih advokata.

„Prema našem mišljenju, održavanje koncerta uopšte nije bilo krivično djelo. Prvostepeni sud izrekao je jednu od najstrožih kazni za te optužbe, iako su bile dostupne i novčane kazne te blaže sankcije“, rekao je jedan od advokata za BiBiSi.

„Žalbeni sud, iako je imao mogućnost da održi raspravu, nije je održao i potvrdio je presudu. Čini se da je glavni razlog donošenja takve presude odvraćanje od ponavljanja sličnih događaja“, dodao je.

Nezadovoljstvo na društvenim mrežama

Vijest o prvobitnoj presudi izazvala je brojne reakcije među Irancima na društvenim mrežama.

„Neka ovi mračni dani završe i neka žene ponovo dobiju slobodu odlučivati o tome kako će živjeti i odijevati se te neka umjetničko izražavanje ponovo procvjeta u našoj dragoj domovini“, napisala je tada na Instagramu pjevačica Gugoš, koja živi u egzilu. Glazbenik Hosein Alizadeh izjavio je da je „spreman primiti 70 udaraca bičem umjesto Parastoo Ahmadi“.

Presudu su osudili i aktivisti za ljudska prava. Amnesti internešenel upozorio je da „bičevanje predstavlja okrutnu, nečovječnu i ponižavajuću kaznu te krši apsolutnu zabranu mučenja i drugih oblika zlostavljanja“.

U januaru 2024. godine kurdsko-iranska aktivistkinja Roja Hešmati primila je 74 udarca bičem nakon što je osuđena za „kršenje javnog morala“, zbog fotografije na društvenim mrežama na kojoj je bila bez hidžaba.

Prema navodima kurdske organizacije za ljudska prava Hengav, Hešmati je ispričala da joj je policajka u tužilaštvu u Teheranu nasilno stavila maramu na glavu, nakon čega ju je policajac bičevao po ramenima, leđima, bokovima i nogama.

Smrt Makse Amini izazvala je masovne proteste

Prema iranskom zakonu, koji se temelji na tumačenju šerijatskog prava u toj zemlji, žene i djevojke koje su ušle u pubertet moraju pokrivati kosu hidžabom i nositi dugu, široku odjeću koja skriva obrise tijela.

Iranom su 2022. godine zahvatili protesti nakon smrti u pritvoru 22-godišnje Kurdkinje Makse Amini, koju je policija za moral u Teheranu privela u septembru te godine zbog navodnog nepravilnog nošenja hidžaba. Na protestima širom zemlje žene su palile marame ili mahale njima, protestujući protiv klerikalnog vođstva. Tokom gušenja protesta snage bezbjednosti ubile su stotine ljudi.

Od tada mnoge žene i djevojke u javnosti više uopšte ne pokrivaju kosu, otvoreno prkoseći pravilima odijevanja. Vlasti su odgovorile povremenim talasima hapšenja, upozorenjima, zatvaranjem poslovnih objekata i drugim mjerama.

Vlasti su posljednjih mjeseci bile fokusirane na rat

Govoreći ranije ovog mjeseca o sprovođenju pravila o hidžabu, konzervativni političar Golamali Hadad-Adel, član Vijeća za procjenu svrsishodnosti, koji je ujedno i tast vrhovnog vođe Mojtabe Hamneija, rekao je da zbog rata Irana sa SAD i Izraelom vlasti „trenutno ne mogu posvetiti ovom pitanju onoliko pažnje koliko bi trebale“.

Rat je počeo krajem februara, samo nekoliko sedmica nakon što su iranske snage bezbjednosti nasilno ugušile novi talas masovnih protesta izazvanih ekonomskom krizom u zemlji, pri čemu su ubile hiljade ljudi, prenosi Indeks

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: