Prva epizoda serije “Crna svadba” zaintrigrirala je javnost i sve gledaoce ATV-a. Na kraju epizode ovog psihološkog trilera koji sa elementima fantastike, serijski ubica Mitar (Slavko Štimac) izgovorio je riječ “katabaza”, te su se mnogi zapitali koje je značenje tog izraza.

Reč “katabaza” na starogrčkom jeziku – κατάβασις (katavasis) – bukvalno znači “ići dolje”. U slobodnom prevodu, značenje je “silazak u podzemlje”. Ovaj izraz prisutan je u mnogim religijama, uključujući i hrišćanstvo.

Heroj ili božanstvo gornjeg svijeta putuje u donji ili podzemni svijet, odnosno u zemlju umrlih, te se vraća, često s traženim predmetom ili voljenom osobom ili uzvišenim znanjem.

Sposobnost da još za života uđe u carstvo umrlih, te se odande vrati, dokaz je da klasični heroj ima status veći od smrtnika. Božanstvo koje se vraća iz podzemlja, demonstrira eshatološke teme poput cikličnog karaktera vremena i egzistencije ili pobjede nad smrću i mogućnosti besmrtnosti. Na primjer, u grčkoj mitologiji Orfej ulazi u podzemlje da bi vratio Euridiku u svijet živih.

Katabaza: Ovu riječ je koristio i Dante

Primjera ima mnogo. Enkidu, na pločici “Epa o Gilgamešu”, Gilgameš, silazi u podzemlje da bi sreo Utnapištima tokom potrage za besmrtnošću. Inana silazi u podzemlje s darovima da bi prošla kroz sedam vrata podzemlja. Eneja, da bi razgovarao sa svojim ocem u “Enejidi”. Dante, u “Božanstvenoj komediji: Paklu”…

Većina katabaza se dešava u natprirodnom svijetu, poput hada ili pakla; tako se u Nekiji, jedanaestoj knjizi Odiseje, opisuje Odisejev silazak u podzemlje. Međutim, katabaza se može odnositi i na putovanje kroz druge distopijske predele poput onih na koje Odisej nailazi tokom svog dvadesetogodišnjeg putovanja iz Troje natrag na Itaku.

Pilar Serano dozvoljava upotrebu termina katabaza i za kratke ili hronične boravake u podzemlju, uključujući ovde i Lazara te Kastora i Poluksa.