Narodna banka Srbije je u mnogim od tih slučajeva reagovala i pomogla korisnicima, a među kojima je i Beograđanka V.K.

Ona je centralnoj banci podnijela pritužbu zbog toga što je njen račun zadužen za iznos od 1.259 evra (oko 2.460 KM) za platnu transakciju koju je izvršila platnom karticom na osnovu imejl poruke da je potrebno da plati carinu u iznosu od 36,14 dinara (oko 0,60 KM) za prispjeli paket.

"Transakcija je izvršena uz verifikaciju 3D Secure, što znači da je korisnica na broj mobilnog telefona dobila sigurnosni OTP kod (jednokratnu lozinku), koji je unijela prilikom izvršenja transakcije. NBS je u postupku po pritužbi od banke zahtijevala da se izjasni da li je pokrenula reklamacioni postupak odmah po saznanju da je u pitanju prevara. Banka se izjasnila da je riječ o platnoj transakciji koja je u potpunosti verifikovana i da u takvim situacijama, prema pravilima kartične šeme, nema mogućnosti iniciranja reklamacije", navedeno je u najnovijem Izvještaju o rezultatima rada Sektora za zaštitu korisnika finansijskih usluga NBS.

NBS dalje objašnjava da banka u konkretnom slučaju nije povrijedila propise, niti utvrđene procedure.

"Međutim, banka je tokom postupka po pritužbi uložila dodatni napor da se korisnici vrate sredstva, što je, u ovom slučaju, srećom uspješno okončano i korisnici je vraćen iznos od 1.259 evra", navedeno je u izvještaju.

Slučaj Beograđanke V.K. samo je jedan od nekoliko primjera nefer prakse banaka koje je NBS objelodanila u objavljenom dokumentu.

"Najviše pritužbi korisnika odnosilo se na postupanje banaka, i to u vezi s korišćenjem kredita i platnih kartica, kao i izvršavanjem platnih transakcija", stoji u izvještaju u kome se precizira da je u periodu od 2019. do 2021. godine NBS rešila 3.402 pritužbe koje su se odnosile na postupanje banaka, od čega je 925 pritužbi riješeno u korist korisnika (27,2%), piše "Kurir".