Petrić je istakao da je od 63.000, oko 6.000 neuručene pošte, a oko 57.000 paketa su oni na kojima su birači glasali. 

"Ta pošta će se primati u skladu sa podzakonskim aktima, primati zaključno sa krajem sutrašnjeg dana, odnosno što se u subotu, 13. oktobra, bude nalazilo u pretincu CIK-a, ući će u brojanje", rekao je Petrić na konferenciji za novinare u Sarajevu. 

On je naveo da je danas sedam kamiona krenulo put gradova i opština u BiH kako bi preuzeli sav izborni materijal smješten u oko 30.000 vreća, a koje će biti smještene u skladište CIK-a u Istočnom Sarajevu kako bi bio spreman da se u njega izvrši uvid ukoliko bude potrebno brojanje, a sve s ciljem utvrđivanja i potvrđivanja izbornih rezultata. 

Prema njegovim riječima, u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu sinoć je počelo brojanje nepotvrđenih glasačkih listića, njih oko 3.700, među kojima je 1.021 koji su prijavili CIK-u da ih je neko prijavio da glasaju putem pošte. 

"Nakon ovog ide brojanje glasački listića birača koji su glasali putem mobilnih timova, nakon čega počinje brojanje glasačkih listića birača koji su glasali putem pošte", pojasnio je Petrić. 

On je rekao da članovi CIK-a privode kraju aktivnosti u vezi sa sankcionisanjem aktera izbornog procesa, zbog kršenja izborne tišine i pravila kampanje. 

Petrić je naveo da je pola nevažećih glasačkih listića zapravo bilo prazno, a ne nepravilno ispunjeno. 

"Pola poništenih listića su prazni, a ne nepravilno popunjeni. Zašto je tako - ne znamo. Kao nevažeći se uzimaju i prekriženi, iscrtani listići, a ubjedljivo je najmanje pravih nevažećih listića", rekao je Petrić. 

On je podsjetio da je za nivo člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske 2010. godine bilo 64.000 nevažećih listića, a razlika među kandidataima 10.000 glasova. 

"Bio je strahovit pritisak da se svi broje ponovo. Odlučili smo da sa svih 2.090 biračkih mjesta Republike Srpske materijal bude dopremljen u Centar za brojanje glasova i prebrojan. To je koštalo nekoliko stotina hiljada KM. Utvrđeno je da je za jednog kandidata nađeno šest-sedam, a za drugog koji nije tražio pronađeno je pedesetak listića", pojasnio je Petrić. 

On je naglasio da tokom izbornog ciklusa 2014. godine nije traženo ponovno brojanje nevažećih listića i da ih je bilo manje u odnosu na 2010. godinu. 

"Sada imamo oko 41.000, sa tendencijom da, kada se to završi i dođu glasovi inostranstva, bude 44.000, što je za trećinu manje nego prije osam godina. To što su izborni glasači nevažeći ne znači da su izbori kompromitovani", kaže Petrić. 

On je rekao da se građani ne mogu natjerati da upotrijebe svoj glasački listić, navodeći da je na 5.700 glasačkih mjesta bilo akreditovano oko 6.000 posmatrača nevladinog sektora, 60.000 posmatrača političkih subjekata i pet članova biračkog odbora, i nema niti jedan zabilježen primjer u zapisniku da je prijavljeno da je neko namjerno glasački listić činio nevažećim. 

Petrić je ukazao da je jedna od najslabijih tačaka u izbornom procesu u BiH način imenovanja biračkih odbora. 

"Opštinske i gradske izborne komisije i CIK su nezavisni organi u cijelom sistemu, a biračke odbore biraju stranke. Stranke imaju mogućnost da izvrše opstrukciju izbornog procesa, tako što će, ukoliko imaju dovoljno resursa i kapaciteta, u ključnom trenutku, jutro pred izbore, zamoliti te ljude da ne dođu", upozorio je Petrić. 

On je naglasio da se taj problem pokušao riješiti izmjenama Izbornog zakona, ali to nije učinjeno jer stranke nisu dozvolile da bude oduzet monopol, navodeći da je u petak i subotu, 5. i 6. oktobra, pred izbore pojedinim 
ambasadama upućen ultimatum da se izbori odgode. 

"Mi smo danas donijeli akt i upućen je svim opštinskim i gradskim komisijama da nas detaljno obavijeste ko je od onih koji su prihvatili i potpisali da hoće biti članovi, obučeni, imenovani i uvedeni u sistem, a u posljednjem trenutku nisu radili. Taj odgovor će biti nama dobar argument u izvještaju prema parlamentu u izmjenama procedure načina imenovanja biračkih odbora da se učine nezavisnim i regrutuju iz izborne administracije", rekao je Petrić. 

Petrić je rekao da CIK-u nije direktno došao zahtjev za odgađanje izbora, nego su mediji prenijeli zbog nepopunjenih biračkih odbora, te naglasio da će cijeli slučaj biti istražen. 

Član CIK-a Vlado Rogić rekao je novinarima da CIK zna šta je njegova nadležnost u vezi sa problemom postojanja umrlih lica na centralnom biračkom spisku, te da je utvrđeno da je u nekim slučajevima propust napravio MUP, te da jedan sektor nije uvažio to da matična kancelarija nije evidentirala smrt. 

"Ne znam da je u zapisniku o radu biračkog odbora evidentirano da je neko glasao u ime umrlog. Sve će biti ispitano", rekao je Rogić i dodao da će, ukoliko bude utvrđeno tako nešto, Tužilaštvu biti proslijeđena sva saznanja sa biračkog mjesta. 

Član CIK-a Irena Hadžiabdić je, komentarišući to što je Stejt department izrazio zabrinutost za sprovođenje izbora, navela da CIK ima mehanizme da sankcioniše sve koji nisu dobro radili, ali da to ne može biti učinjeno bez dobre analize. 

"Neće nas iznenaditi negativne ocjene relevantnih institucija koje tek očekujemo, poput OEBS-a, Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava /ODIHR/, jer ih redovno dobijamo zbog diskriminišućih odredaba u Ustavu i Izbornom zakonu. U njihovom preliminarnom izvještaju smo vidjeli da smo efikasno radili i dobro rješavali neke probleme", navela je Hadžiabdićeva. 

Ona je rekla da se mora sačekati da sve institucije završe svoj posao, te naglasila da je CIK BiH primjer proaktivnog odnosa. 

Hadžiabdićeva je navela da je ne iznenađuju negativni stavovi koji su rezultat pisanja pojedinih portala, kojima je sve dozvoljeno. 

Portparol CIK-a Maksida Pirić ponovila je da su svi prigovori stranaka sa zahtjevima za ponovno brojanje glasova koji su do danas stigli preuranjeni i kao takvi će biti odbačeni.