Saradnja da, članstvo ne! Još jednom su potvrđeni stavovi i argumenti Republike Srpske, a to je da od članstva u NATO neće biti ništa. Jasno je to većini strana u BiH, ali i NATO članicama.
Na samitu sjevernoatlantske alijanse u Vilnjusu se nisu mnogo bavili BiH. Jasno su poručili: žele nastavak saradnje na osnovu Programa reformi iz 2019. i još jednom konstatovali da ne prejudiciraju članstvo BiH u ovaj vojni savez.
Drago mi je što u NATO-u poštuju put Republike Srpske, a time i BiH, kaže predsjednik Srpske.
“Mi ne vidimo BiH u članstvu u NATO-u, ali isto tako razumijemo da to neki drugi žele. Završiće se tako kao štoje rečeno u onim mjerama gdje je propisano da saradnja sa NATO-om ne prejudicira članstvo i drago mi je što vidim da neki ponavljaju iz samog NATO-a tu vrstu priče. To je ono što govorimo stalno. Tačno je pisano i postoji opis. Postoji saradnja, koju smo mi isto tako obustavili zbog unutrašnjih problema u BiH, ali to ne prejudicira pitanje članstva. NATO je potvrdio u prethodnim izjavama da pitanje članstva podrazumijeva donošenje nove relevantne odluke u Bosni i Hercegovini i organa BiH. U drugom dijelu BiH kažu: A, to je odlučeno! Nije odlučeno, jer i to potvrđuje da nije odlučeno. Prema tome, sve je jasno”, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Jedina tačka presjeka BiH i NATO-a može biti saradnja, učlanjenje nikako. U Alijansi su svjesni i veoma složenih i nestabilnih bh. prilika. Najbitnije je da su NATO članice pozvale domaće faktore u BiH na pomirenje, kaže delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.
“Ono što mislim da je ključno je da su sa tog jučerašnjeg tako značajnog i bitnog samita NATO-a potvrdili sve što jesu politike Republike Srpske. Prvo, potvrdili su ono što mi konstantno govorimo, da je jedini odnos BiH i NATO-a saradnja i da može biti definisana isključivo kao saradnja. Potvrdili su to da se ta saradnja odvija isključivo na osnovu Programa reformi, što znači da ne postoji nikakav MAP niti bilo šta drugo kada je u pitanju BiH. I onda ono što je za nas jako bitno, što mi konstantno govorimo, ponavljamo jeste da su pozvali na pomirenje domaće faktore, dakle unutrašnje faktore u BiH. To je nešto što mi konstantno govorimo. Ukoliko želimo da se na bilo koji način izađe iz te krize u BiH, onda je to moguće na načina da unutrašnji, odnosno domaći, ključni politički faktori, na prvom mjestu dva entiteta, predstavnici tri konstitutivna naroda sjednu za pregovarački sto i dogovore se o tome na koji način BiH treba da postoji ili eventualno ne treba da postoji. Isto je bitno da vidimo da su iz Federacije očekivali taj samit NATO-a sa velikim ushićenjem, da su očekivali ne znamo ni mi kakve poruke, međutim, od toga nema ništa. Sve ono što je Republika Srpska govorila i kada je u pitanju odnos sa NATO-om je potvrđeno, a sve ono čemu su se oni nadali je apsolutno izostavljeno iz svih zaključaka NATO-a. Republika Srpska je donijela jednu Rezoluciju o vojnoj neutralnosti. To je, dakle, pozicija Republike Srpske. S druge strane, predstavnici druga dva naroda žele članstvo u NATO. Kompromis je postignut da se članstvo u NATO ne prejudicira i to je juče jasno napisano u tom famoznom Zaključku 76 sa jučerašnjeg samita NATO-a u kojem je jasno u posljednjoj rečenici napisano da se NATO neće miješati u odluku BiH o eventualnom članstvu”, rekao je Radovan Kovačević, delegat iz Kluba srpskog naroda u Domu naroda PS BiH.
Sjevernoatlantska alijansa je i dalje snažna asocijacija na bombardovanje i zasipanje osiromašenim uranijumom 1995. Od toga se ni Spska, ni Srbija još nisu oporavile. Zato ulazak u NATO nije opcija i jedini put koji ona bira jeste put neutralnosti, kažu stručnjaci.
“To je pokazatelj da je politika Republike Srpske bila ispravna kada je u pitanju donošenje Rezolucije o vojnoj neutralnosti i da i NATO prepoznaje u ovom trenutku, u vrlo složenim okolnostima kad, doduše, imate širenje Alijanse na sjever, Finska i Švedska, u BiH je važnije da se održi mir i stabilnost i da, u principu, saradnja zadovoljava te i bezbjednosne i odbrambene kapacitete vezano za BiH. Tako da ove poruke su možda i najodgovornije poruke koje su poslane iz Viljnusa u ovom trenutku i vidimo da Beograd takođe se poziva na saradnju koja treba da pomogne i region i, kaže se, i Alijansi. BiH je okružena sa Alijansom i Republika Srpska je svjesna da mora da sarađuje sa jednim takvim vojnim savezom, ali nikako da prejudiciramo članstvo. Političko Sarajevo i bošnjačke elite stalno žele da zloupotrijebe institucije BiH, kako bi na neki način, bez ikakve saglasnosti istjeravalo neku svoju politiku, kao politiku čitave BiH o čemu nema ni govora. BiH je složena državna zajednica i moraju se čuti sve strane i ta izjava iz Viljnusa s te strane je dosta odmjerena. To je poruka i političkom Sarajevu da nastavljamo saradnju. Poziva se na neku političku saradnju i dijalog i ono što je dobro je što se označava Beogard kao neki faktor stabilnosti i u saradnji sa NATO-om i stabilnosti u region. Da vas podsjetim, Beograd je vojno neutralan, tako da Republika Srpska prati politiku matice i to se pokazuje zasada kao nešto što je dobro i odgovorno”, poručuje Želko Budimir, docent iz oblasti međunarodnih odnosa i bezbjednosti.
A vojna neutralnost je najviše što Srbija, ali i Srpska, a time i BiH, mogu da urade po pitanju svoje orijentacije prema NATO savezu. Ožiljci od NATO zločina na ovim prostorima i dalje su svježi, dok niko za iste nije odgovarao. U martu 2021. godine pokrenuta je i prva istraga protiv NATO-a. Otvorena je u dobojskom Tužilaštvu protiv NATO avijacije u Srpskoj. Istražuju se nepoznati izvršioci zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva prilikom NATO bombardovanja 1995.
